Općinski sud u Goraždu donio je presudu kojom je, po tužbi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – Medžlis IZ Ustikolina, obavezao tuženi bosanskohercegovački entitet Republika Srpska da na ime naknade štete za rušenje Turhan-Emin begove džamije u Ustikolini, kao najstarije džamije u Bosni i Hercegovioni, imamske kuće i objekta IZ-a, nadoknadi materijalnu štetu u ukupnom iznosu od 958.128 konvertabilnih maraka (489.514 eura), uz zakonske zatezne kamate počev od dana podnošenja tužbe.
U advokatskom uredu Hrvačić, koji je zastupao Vakufsku direkciju IZ-a u BIH i koji je tužbu podnio još 1998. godine, smatraju da je sa stanovišta pravne prakse ovo jedna od najznačajnijih odluka, jer je RS obavezana da snosi troškove rušenja džamije i pratećih objekata u Ustikolini, a da je pri tome utvrđeno da je tužba i blagovremena i dokazana u potpunosti.
“Ovo je zasigurno veliki uspjeh pravosuđa Bosne i Hercegovine i očekujemo da će navedena
presuda biti potvrđena od Kantonalnog suda i realizirana u što kraćem roku”, navode iz advokatskog ureda.
Ishodom je zadovoljan i direktor Vakufske direkcije IZ-a u BIH Senaid Zajimović, iako su, ističe, u Direkciji svjesni da je ovo samo početak te očekuju nastavak pravne bitke pred višim sudovima.
Materijalni iznos je najmanje važan
“Nadam se da će ovako ostati. Ako ne ostane, onda mi moramo druge pravne lijekove koristiti kako bismo se izborili za nju, ali i za druge džamije. Jer, jedna konačna presuda postaje sudska praksa. Mi ne smijemo odustati od toga, jer to je naša obaveza da sve ono što je zločinačka ruka uništila barem na ovaj način uspijemo nadoknaditi”, ističe on.
“Sljedeće instance su Ustavni sud [Bosne i Hercegovine], a nakon toga Strazbur [Sud za ljudska prava]. Strazbur će sve češće biti naša adresa za podizanje raznih tužbi, ili za završetak određenih postupaka. Mislim da će oni ići sa žalbom, a mi idemo do kraja s odgovarajućim pravnim lijekovima, jer to je sudbina ovakvih slučajeva koji su politički motivirani.”
Za goraždanskog muftiju Remziju ef. Pitića ova presuda je važna iz više razloga, a prvi i osnovni je da je dokazano ko je odgovoran za rušenje džamije u Ustikolini.
“Drugi važan razlog je da presuda potvrđuje kako je rušenje džamije zločin. Nažalost, mi živimo u takvom okruženju da je i to potrebno dokazivati i utvrđivati. Ono što je u civiliziranom svijetu podrazumijevajuće, a to je da rušenje vjerskih objekata predstavlja zločin, mi, u ambijentu u kojem živimo, moramo i to dokazivati i utvrđivati”.
Dodaje kako se ovom presudom “šalje poruka da se ovakvi postupci neće zaboraviti, da oni koji su to učinili neće ostati nekažnjeni i da se mora preventivno djelovati kako se slični barbarizmi ne bi ponavljali nikad više.”
Ocjenjuje kako je novčani iznos koji je sud presudio u ovom slučaju najmanje važan.
Povratnici inicirali i dovršili obnovu
“Važno je da ova zemlja, svi njeni ljudi i institucije, pronađu snage da osude zločin sakrocizam, kao, uostalom, i svaki drugi zločin nad bilo kime, ali i da naše društvo počne graditi normativnu kulturu i poštivanje zakona, institucija i, naravno, svakog pojedinca. Džamija u Ustikolini je samo jedna od stotina džamija koje su srušene tokom agresije na Bosnu I Hercegovinu, a štete, u materijalnom smislu, mjere se u milijardama. I nije to suština, suština je da se one druge vrste štete ne mogu ničim nadoknaditi i sanirati”, govori Pitić.
“Nadamo se da će ova presuda doživjeti konačni epilog onako kako Bog zapovijeda i kako civilizirani ljudi i društva rješavaju i ovako teška pitanja. Samo na taj način imamo nadu da ova zemlja i svaki njen čovjek ima pravo s optimizmom gledati u budućnost.”
Turhan Emin-begova džamija sagrađena je između 1448. i1449. godine i važi za najstariju u Bosni i Hercegovini. Nosi ime turskog vojskovođe. Srušena je eksplozivom u aprilu 1992. godine. Povratnici u Ustikolinu nisu mogli čekati njenu restauraciju, pa su sami inicirali i dovršili njenu poslijeratnu obnovu.
Tužba za rušenje džamije protiv RS-a podnesena je 12. augusta 1998. godine. Ustikolina je do potpisivanja Dejtonskog sporazuma bila u sastavu RS-a, dok je u sastav entiteta Federacija Bosne i Hercegovine reintegrirana 1996. godine, kao Općina Foča u Federaciji.
(Al Jazeera)
