Na posljednjoj sjednici Vijeća naroda Republike Srpske nije postignuta saglasnost u vezi sa zahtjevom Kluba Bošnjaka koji se odnosio na pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s Zakonom o zaštiti ustavnog uređenja RS. Ovaj zakon, koji je usvojen na prijedlog predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, izazvao je kontroverze među političkim subjektima, a posebno među članovima Kluba Bošnjaka.
Zahtjev koji je Klub Bošnjaka podnio 20. marta bio je usmjeren na aktiviranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što znači da je zakon podložan daljoj analizi i usklađivanju od strane Zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda RS. Ovaj postupak je predviđen kako bi se razmotrile sve eventualne nesuglasice i potencijalne povrede prava različitih naroda u okviru Republike Srpske.
Klub Bošnjaka se protivi ovom zakonu, ističući da su u njemu prisutni brojni protuustavni, antidemokratski i diskriminatorski elementi. Prema riječima Alije Tabakovića, predsjednika Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, zakon je u potpunosti neprihvatljiv jer se protivi osnovnim demokratskim načelima i ljudskim pravima. U izjavi za Fenu, Tabaković je naveo da će zakon vrlo vjerovatno završiti na konačnom odlučivanju Ustavnog suda Republike Srpske. On je izrazio uvjerenje da će konačna odluka biti donesena od strane tog suda, koji će imati zadnju riječ u ovom procesu.
Zakon je usvojen po hitnom postupku u Narodnoj skupštini Republike Srpske i obuhvata niz odredbi koje se odnose na krivična djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti RS. Među njima su kazne za djela poput pomaganja neprijatelju, formiranja paravojnih i parapolicijskih snaga, podrivanja odbrambene moći RS, sabotaže, špijunaže, odavanja tajni, kao i pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja. Također, zakon obuhvata kazne i za pomaganje učiniocima ovih djela, kao i za stvaranje organizovanih kriminalnih grupa koje prijete ustavnom poretku i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Srpske.
Klub Bošnjaka smatra da su odredbe ovog zakona usmjerene na daljnje narušavanje ustavnog poretka i ugrožavanje multietničke ravnoteže unutar Republike Srpske. Prema Tabakovićevim riječima, zakon se doživljava kao antiustavan i antibošnjački jer bi mogao imati diskriminatorski efekat na bošnjačku zajednicu i potencijalno druge etničke zajednice. S obzirom na ozbiljnost ovih optužbi, Tabaković je pozvao na temeljitu pravnu analizu zakona i njegovu eventualnu reviziju od strane Ustavnog suda.
Ustavni sud Republike Srpske bit će ključna institucija koja će odlučiti o budućnosti ovog zakona. Ovaj sud ima ovlaštenje da preispita ustavnost svih zakona koji mogu biti u suprotnosti sa osnovnim pravima i slobodama građana, kao i sa ustavnom strukturom RS. Ako se zakon potvrdi, bit će potrebno ugraditi mehanizme koji će osigurati ravnotežu među različitim etničkim zajednicama unutar Republike Srpske i omogućiti pravednu primjenu zakona za sve njene građane.
S obzirom na težinu ovog pitanja, može se očekivati dalji politički pritisak i diskusija, kako unutar Vijeća naroda, tako i u širem političkom okruženju Republike Srpske. Očekivano je da će politički lideri svih naroda u RS biti pozvani da iznesu svoje stavove o ovom zakonu, koji bi mogao imati dugoročne posljedice po stabilnost i mirnu suživot među narodima unutar entiteta.
Zaključno, zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS izazvao je ozbiljne političke nesuglasice i predstoji dalje pravno razmatranje. Od njegovog prihvatanja ili odbacivanja može zavisiti ne samo ustavna sigurnost Republike Srpske, već i odnos među narodima unutar entiteta. S obzirom na važnost ovog pitanja, očigledno je da će budući pravni i politički postupci imati ključnu ulogu u oblikovanju daljnjeg razvoja RS i njenog ustavnog okvira.
U budućnosti, daljnje usklađivanje i politički dijalog bit će od presudne važnosti kako bi se postigao kompromis koji će osigurati pravdu i ravnotežu među različitim zajednicama u RS. Razumijevanje i poštovanje prava svih naroda, uz poštovanje ustavnih principa, ključno je za očuvanje stabilnosti i međusobnog povjerenja. Iako je zakon izazvao podjelu među političkim liderima, nadležna tijela će imati odgovornost da kroz pravne procese i dijalog dođu do rješenja koje neće ugroziti temeljne vrijednosti demokratije i ljudskih prava u Republici Srpskoj. Očekuje se da će Ustavni sud donijeti odluku koja će biti ključna za budućnost političkih odnosa i ustavnih promjena u RS.
