Nacrtom Budžeta institucija BiH za 2025. godinu, koji je nedavno usvojen od strane Vijeća ministara BiH, predviđeno je značajno povećanje prihoda koji će biti prebačeni iz Centralne banke BiH (CBBiH). Ove godine, BiH planira dobiti ukupno 244 miliona KM iz CBBiH, što je povećanje od 180 miliona KM u odnosu na prošlu godinu, kada je iznos bio 64 miliona KM. Ovaj novac, međutim, neće ostati na državnoj razini. Prema nacrtu budžeta, značajan dio tih sredstava bit će transferisan entitetima – Republika Srpska će dobiti 66,6 miliona KM, dok će Federacija BiH primiti 133,3 miliona KM.
Ovaj prijedlog izazvao je značajne reakcije, jer su prethodne godine entitetima iz budžeta nije bila transferirana nijedna marka. Naime, prošle godine nije bilo transfera sa budžeta prema entitetima, a sada se planira prebacivanje 200 miliona maraka. Ovo povećanje izazvalo je zabrinutost zbog načina na koji se upravlja sredstvima Centralne banke, koja bi, prema Zakonu, trebala biti korištena za jačanje institucionalnog kapaciteta i državnih institucija, a ne za financiranje entiteta. Kritičari smatraju da ovakvi prijedlozi predstavljaju politizaciju financijskog sustava i da se novac preusmjerava na krpljenje budžetskih rupa, umjesto da se ulaže u ključne reforme i razvoj državnih institucija.
Jedan od najvećih skandala ovog prijedloga jest i činjenica da nisu planirana sredstva za nabavku savremene izborne opreme ili za pregovarača s Europskom unijom. Ove stavke su ključne za daljnji razvoj demokratskih institucija i za BiH da napreduje na svom europskom putu. Iako je iznos od 244 miliona KM velik, većina tih sredstava će biti usmjerena u entitete, dok ključni prioriteti, poput modernizacije izbornog sistema i daljnje integracije u EU, neće biti obuhvaćeni.
Dodatno, Elmedin Konaković, ministar u Vijeću ministara BiH, pohvalio je usvajanje Nacrta budžeta, ističući kako će biti više novca za važna državna tijela, poput Ustavnog suda, Suda BiH, VSTV-a, i Tužilaštva BiH. Osim toga, bit će predviđena sredstva za prijem novih ljudi u Oružane snage BiH, Graničnu policiju i SIPA-u, što bi moglo poboljšati sigurnosnu situaciju u zemlji. No, ovaj prijedlog nije prošao bez opozicije – SNSD je bio protiv, što pokazuje duboke političke podjele unutar zemlje.
Povećanje od 180 miliona KM, koje je najavljeno, zapravo se poklapa sa transferom novca iz Centralne banke BiH, što znači da će većina tog povećanja biti usmjerena na krpljenje budžetskih rupa u entitetima. U tom kontekstu, ostaje pitanje – da li će ovakva raspodjela sredstava zaista doprinijeti jačanju države ili će samo učvrstiti politiku entiteta, koji već imaju previše autonomije u mnogim pitanjima.
Nacrtom budžeta za 2025. godinu jasno se pokazuje da se BiH suočava s velikim izazovima u pogledu upravljanja javnim financijama i reformama. Planovi za izborni sistem, pregovarače s EU i modernizaciju institucija nisu predviđeni, dok su sredstva za entitete osigurana, što dovodi do opravdanih pitanja o prioritetima koji se postavljaju na državnom nivou. Mnogi smatraju da BiH mora više ulagati u vlastite institucije i demokratske procese, a ne samo u održavanje statusa quo kroz transfer novca entitetima.
U zaključku, ovi prijedlozi mogu imati dugoročne posljedice na stabilnost BiH, jer se čini da su političke elite usmjerene na kratkoročne ciljeve, dok su ključne reforme, koje bi mogle unaprijediti državne kapacitete i osigurati budućnost BiH na europskom putu, zanemarene. Političke i financijske odluke poput ovih mogu izazvati nepoštivanje institucija i dodatno produbiti podjele u zemlji, umjesto da pruže osnovu za dugoročnu stabilnost i razvoj.
U konačnici, usvajanje ovog Nacrta budžeta postavlja važna pitanja o odgovornosti i prioritetima političkih lidera u Bosni i Hercegovini. Iako je očigledno da će novac koji se prebacuje u entitete pomoći u kratkoročnom financijskom održavanju tih područja, dugoročno gledano, ovakva politika može spriječiti potrebne reforme na državnom nivou koje bi omogućile BiH da se modernizira i postane funkcionalnija u očima EU i međunarodne zajednice. Bez ozbiljnog ulaganja u ključne institucije, poput izbornog sistema i diplomacije, BiH bi mogla zaostajati za europskim standardima, čime bi opteretila buduće generacije s većim izazovima. Stoga, od ključne je važnosti da politički lideri prestanu razmišljati samo o kratkoročnim koristima i okrenu se strategiji koja bi omogućila dugoročni razvoj i stabilnost zemlje.
