U posljednjem razdoblju, Bosna i Hercegovina suočava se s povećanim političkim napetostima, a situacija koja okružuje suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izazvala je brojne reakcije, ne samo među političarima, nego i među stručnjacima. Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan, izazvao je veliku pažnju izjavama u kojima je zaprijetio radikalnim mjerama u slučaju presude protiv Dodika, nazivajući eventualnu presudu “državnim udarom”. Ove izjave ne samo da su podigle mnogo prašine u javnosti, nego i izazvale ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih destabilizirajućih efekata na institucije Bosne i Hercegovine.
Na nedavno održanoj sjednici Vlade Republike Srpske, razmatrana je situacija u vezi sa sudskim procesom protiv Dodika, a Ministarstvo unutrašnjih poslova RS zatražilo je od Narodne skupštine RS da razmotri mogućnost stalnog zasjedanja kako bi mogli brže i učinkovitije reagirati na moguće nelegitimne odluke visokog predstavnika u BiH. Sam Karan je jasno naglasio da Republika Srpska neće prihvatiti odluke koje ugrožavaju njene ustavne nadležnosti i da će se suprotstaviti svim pokušajima da se BiH udalji od svojih Dejtonskih postavki.
U tom kontekstu, vojni analitičar Hamza Višća komentirao je Karanu najavljene radikalne poteze. Višća je istaknuo da izjave ministra unutrašnjih poslova nisu iznenađujuće, budući da je evidentno da se radi o pritisnicima na pravosudne institucije. Prema njegovom mišljenju, svi ovi potezi imaju jasno političko porijeklo, te je, prema njegovim riječima, evidentno da su ovi postupci pripremljeni unaprijed. Izjave ministra Karana o zaštiti entiteta i njegovih građana zapravo služe kao obrazloženje za zaštitu Dodika i njegovih političkih interesa, a ne prava građana, kako je to predstavljeno.
Jedan od ključnih problema koji Višća ističe je otpor državnih institucija na ovaj oblik destabilizacije. On je zabrinut jer je otpornost političkih struktura na separatističke pokušaje na ozbiljnom ispitu. Višća smatra da su institucije i društvo u Bosni i Hercegovini na velikim iskušenjima, jer se posljednje izjave Karana i drugih političara mogu smatrati populističkim potezima koji samo dolijevaju ulje na vatru. On također ukazuje na nedostatak stručnosti i pripremljenosti među političkim liderima da pravilno analiziraju situaciju i poduzmu odgovarajuće mjere.
Briga koju Višća izražava odnosi se na to da bi ovi pritisci mogli u velikoj mjeri utjecati na daljnje funkcioniranje pravosudnih institucija i destabilizirati ustavni poredak BiH. Upozorava da bi daljnji koraci, poput pokušaja radikalnih rješenja, mogli izazvati ozbiljne posljedice za cijelu državu, uključujući i sigurnost svih njenih građana, ali i za ekonomske interese zemlje, naročito za turizam i privredu Republike Hrvatske.
U zaključku, situacija u BiH ostaje izuzetno napeta, a izjave političkih lidera poput Siniše Karana samo povećavaju polarizaciju i rizik od daljnje destabilizacije. Zaštita ustavnog poretka i očuvanje stabilnosti u zemlji zahtijevaju hitnu i ozbiljnu reakciju svih relevantnih institucija, kako unutar BiH, tako i na međunarodnoj sceni. Ključno je da se zaštite prava građana, dok se izbjegava eskalacija političkih tenzija, a u tom procesu od esencijalne je važnosti međunarodna suradnja i angažman svih političkih aktera, kako bi se očuvala sigurnost i stabilnost na Balkanu.
U svjetlu svih ovih političkih događanja, izuzetno je važno naglasiti kako trenutna situacija zahtijeva odgovornost i zrelost od svih političkih aktera, ali i samih građana Bosne i Hercegovine. Politika koja se temelji na populizmu i radikalnim izjavama može imati dugoročne negativne posljedice, ne samo za političku stabilnost BiH, već i za njenu ekonomiju i međunarodni položaj. Međunarodna zajednica, a posebno Evropska unija, koja je od početka angažirana u procesu pomirenja i stabilizacije Balkana, mora biti aktivna u praćenju situacije i pružanju podrške institucijama koje brane ustavni poredak. U tom smislu, ključnu ulogu imaju diplomatske inicijative koje mogu pomoći u smanjenju napetosti i osigurati da svi akteri u BiH djeluju unutar okvira ustavnih principa. Sve strane moraju biti svjesne da destabilizacija ili pokušaji secesije ne mogu donijeti ništa osim daljnjih podjela i patnji za građane, koji zaslužuju mirnu i prosperitetnu budućnost. Kroz politički dijalog i institucije, BiH može nastaviti svoj put prema stabilnosti i razvoju, ali samo ako se svi akteri posvete kompromisu i pravdi, umjesto da podržavaju ekstremne stavove koji mogu ugroziti temeljne vrijednosti države.
