Vojni analitičar Marinko Ogorec i bivši državni tajnik u MORH-u Pero Kovačević nedavno su komentirali nekoliko značajnih geopolitičkih tema u “Studiju 4” HRT-a. Među glavnim temama bila su pitanja koja se odnose na sukob u Ukrajini, stanje na bojištima u Donbasu i ruske napade na ukrajinske civile. Ogorec se posebno osvrnuo na sporost reakcije SAD-a na ruske napade na ukrajinske civile, ističući da bi bilo potrebno komentirati i ratne zločine koji se događaju u pojasu Gaze, gdje njihov saveznik Izrael također provodi vojnu agresiju.
Ogorec je naglasio da se u međunarodnim odnosima mora uzeti u obzir šira perspektiva, jer bi američki komentari o ruskim napadima mogli dovesti do zahtjeva za osudom i sličnih napada od strane njihovih saveznika, uključujući Izrael. U tom kontekstu, istaknuo je da bi Sjedinjene Američke Države (SAD) morale preispitati svoju politiku, jer postoje situacije u kojima je teško opravdati dvostruke standarde, naročito kada se radi o ratnim zločinima u različitim dijelovima svijeta. S druge strane, Kovačević je ukazao na neodgovornost ukrajinskih vođa koji su u regiji Sumij organizirali ceremoniju dodjele odličja ukrajinskim vojnicima u vrijeme kada su ruske snage već napadale. Kovačević je naglasio da je takva odluka dovela do velikih civilnih žrtava, jer su rakete Iskander pogodile vojni cilj u Sumiju, a ukrajinske vlasti nisu adekvatno reagirale.
U vezi s vojnom situacijom na istočnom frontu Ukrajine, Kovačević je objasnio da ruske snage i dalje imaju inicijativu, dok ukrajinske snage provode aktivnu obranu, ali s lošim rezultatima. Ukrajina je uspjela povratiti nekoliko teritorija, ali nije bila u mogućnosti osvojiti veće dijelove, što je posljedica lošeg planiranja kontraudarnih operacija. Ukrajinskim vojnim vlastima nedostajale su rezervne snage, što je omogućilo Rusima da nastave s napadima i uništavanjem ključnih logističkih pravaca.
S obzirom na trenutačnu situaciju, Sjedinjene Američke Države postepeno smanjuju vojnu pomoć Ukrajini, a Joe Biden šalje pomoć u kapljičnom režimu, što ukazuje na promjenu u američkoj vanjskoj politici prema Ukrajini. Ogorec je to komentirao kazavši kako SAD nije više fokusiran na Ukrajinu, već na zaustavljanje samog rata. Kovačević je dodao da je Europska unija (EU) jednostavno preslaba i nema kapacitete da financira ratnu infrastrukturu Ukrajine, što znači da će Ukrajina biti suočena s ozbiljnim problemima u nadolazećim mjesecima, dok SAD smanjuje svoju podršku.
Osim toga, u kontekstu globalnih geopolitika, Ogorec je komentirao moguću prijetnju koja dolazi od Rusije, upozoravajući na prijetnje vezane uz Dan pobjede 9. svibnja. Rusi su tradicionalno obilježavali taj dan, ali Ogorec je istaknuo da bi EU trebala biti aktivnija i organizirati Dan Europe, koji bi imao snažnu poruku u kontekstu europskog jedinstva. U tom smjeru, pozvao je EU na veću koherentnost u vanjskoj politici i bolju organizaciju proslave Dana Europe, umjesto da se bavi internim problemima.
Najveća polemika u ovoj analizi bila je najava da Sjedinjene Američke Države planiraju zatvoriti svoju ambasadu u Bosni i Hercegovini. Ogorec je komentirao da bi to značilo da BiH postaje zemlja u društvu Konga, Burkine Faso i Južnog Sudana, što bi dodatno kompliciralo međunarodne odnose. Ukoliko bi takva odluka bila provedena, to bi bio ozbiljan udarac diplomatskim i vojno-strateškim interesima SAD-a u regionu Balkana. Ogorec je također dodao da bi Donald Trump mogao ponovno preispitati svoje diplomatske politike, s obzirom na njegove ranije izjave i postupke, koji često rezultiraju nepredvidivim odlukama.
Zaključno, analize Marinka Ogorca i Pere Kovačevića pružaju detaljan uvid u geopolitičku dinamiku koja oblikuje ukrajinski rat i međunarodne odnose u ovom ključnom trenutku. Ukoliko se nastave promjene u američkoj vanjskoj politici, kao i smanjenje američke vojne pomoći, to će imati dugoročne posljedice za Ukrajinu i Europsku uniju.
Zaključno, analize Ogorca i Kovačevića pružaju duboko razumijevanje trenutne geopolitičke krize u Ukrajini, ali i šire, u kontekstu međunarodnih odnosa, gdje se SAD povlači sa scene, a EU pokazuje nesposobnost da adekvatno reagira. Ukoliko se smanji američka vojna pomoć, to će imati dugoročne posljedice na stabilnost Ukrajine i europsku sigurnost.
