Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nedavno je iznio nove političke stavove koji se odnose na stanje u Bosni i Hercegovini. U svom govoru, Dodik je naglasio važnost političke stabilnosti unutar Republike Srpske (RS) i njezinog interesa u institucijama BiH. Na sjednici Predsjedništva SNSD-a, koja je održana kako bi se razmotrili ključni politički izazovi, Dodik je izjavio da će stranački predstavnici iz RS-a u institucijama BiH nastaviti s radom, dok se ne izabere novi Kolegijum. Naglasio je da SNSD ne može sudjelovati u radu Parlamenta dok se ne izabere srpski član Kolegija. Prema njegovim riječima, takav potez je nužan zbog neustavne situacije koja se stvorila zbog trenutnog ustavnog komplementiranja BiH.
Dodik je također ponovio stavove vezane uz izborni zakon u BiH, ističući da je potrebno donijeti zakone koji će odražavati interese Republike Srpske, te se oštro protiveći, kako je rekao, “sumnjivoj izbornoj aparaturi” na nivou BiH. Prema njemu, postoje ozbiljne sumnje u legalnost i legitimnost trenutnog izbornog procesa, što je postalo posebno izraženo s recentnim događanjima na političkoj sceni.
Osim toga, predsjednik SNSD-a iznio je kritiku na račun Ustavnog suda BiH, za koji smatra da je “delegitimiziran” jer nije popunjen svim konstitutivnim narodima. Smatra da takav sud ne ispunjava svoje ustavne obveze, što je dodatno podgrijalo političku napetost. Ove tvrdnje utemeljio je na svojim ranijim izjavama o nepoštovanju ustavnih normi unutar političkog sistema BiH.
Christian Schmidt, visoki predstavnik za BiH, također se našao na udaru Dodikovih kritika. Dodik je naglasio da SNSD “odbacuje sve njegove aktivnosti” te da smatraju kako bi Centralna izborna komisija BiH (CIK) trebala prestati s radom, jer je smatrana nelegalnim organom. Uz to, Dodik je dodao da je RS dala nalog policiji da istraži USAID donacije u tom entitetu, pozivajući se na izjave predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa, koji je spomenuo ovu organizaciju kao kriminalnu. Dodik je najavio da će RS donijeti zakon koji bi regulirao rad nevladinih organizacija, što bi trebalo utjecati na njihov rad unutar entiteta.
Dodikova kritika usmjerena je i prema ekonomiji RS, ali su se njegovi stavovi sveli i na socijalna pitanja. Predstavio je ideju o povećanju starosne granice za odlazak u penziju kao rješenje za penzioni sistem. Također, izrazio je nezadovoljstvo vezano uz neradnu nedjelju, rekavši da bi rad nedjeljom trebao biti “adekvatno plaćen”.
Jedan od ključnih trenutaka u Dodikovoj izjavi bio je najava dolaska Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, koji bi trebao posjetiti Banjaluku 13. februara. Ta posjeta označava nastavak jačanja odnosa između Republike Srpske i Srbije, a Dodik je naglasio kako će oba lidera obilježiti Dan državnosti Srbije u zajedničkoj delegaciji.
Međutim, dok se Dodik izjašnjava o unutrašnjoj i vanjskoj politici, pitanje koje dominira trenutnim političkim okvirom u Bosni i Hercegovini odnosi se na odnos između Trojke i SNSD-a. Trojka, koja se sastoji od stranaka SDA, SDP i NIP, izrazila je potpuno suprotan stav, optužujući Dodika za blokadu reformskih procesa i za politiku koja ne doprinosi stabilnosti zemlje. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, naglasio je da Trojka više nema namjeru ući u bilo kakve dogovore s Dodikom, označivši ga kao “završenu priču”.
S druge strane, Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, najavio je mogući sastanak sa strankama SNSD i Trojkom kako bi se razmotrila sudbina koalicije na državnoj razini. Hoće li Trojka biti spremna na pregovore i kakvi će biti njihovi daljnji politički koraci, ostaje da se vidi. Na tom sastanku očekuje se odlučujući trenutak za budućnost državne koalicije u BiH, koji će vjerovatno definirati političke tokove u narednim mjesecima.
Zaključno, politička scena BiH nalazi se u vrlo dinamičnoj fazi. Dodikovi stavovi, koji uključuju snažnu afirmaciju interesa Republike Srpske i oštro protivljenje postojećim političkim strukturama u BiH, dodatno produbljuju podjele. S obzirom na složenu političku situaciju, politički lideri morat će pronaći način za pomirenje svojih nesuglasica i raditi na stabilnosti i napretku zemlje, u suprotnom bi BiH mogla biti suočena s još većim izazovima u budućnosti.
