Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je izrazio svoje mišljenje o aktualnoj situaciji u svijetu, a naročito o politikama koje provode ključni svjetski lideri. Na društvenim mrežama je komentirao izjave Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, ističući jasnu podršku koju pruža bivšem američkom predsjedniku. Prema Dodiku, Trump je demonstrirao vrhunsku odgovornost i državničku snagu. Za njega, Trump je osoba koja se ne boji reći istinu, čak i kada se suočava s protivnicima koji su navikli na “bajke i glumu”. Usporedio je Trumpa s Zelenskim, kojeg je nazvao “nedoraslim glumcem” čija je uloga ispisana “tuđim perom”. Dodik smatra da je Zelenski samo figura koja se koristi za ostvarenje drugih interesa, dok cijenu njegovih postupaka plaćaju nevini ljudi, a krovna politička scena u kojoj se on nalazi postala je “krvavi teatar”.
U isto vrijeme, Dodik je istaknuo da Trumpova iskrenost, posvećenost i želja da se suprotstavi ratnoj propagandi donose nadu za mir u svijetu. Za njega, Trumpova politika ne traži sukobe, već rješenja, te je on pravi lider koji se ne boji suočiti s istinom, ma koliko ona bila teška. U tom kontekstu, Dodik je potvrdio da Republika Srpska pruža punu podršku Trumpovom pristupu, koji vidi kao ključ za trajna i pravedna rješenja na svjetskoj političkoj sceni.
Iako je Dodik jasno podržao Trumpov pristup, zanimljivo je da nije komentirao reakcije Američke ambasade u Bosni i Hercegovini, koja je kritizirala novoproglašene odluke Narodne skupštine Republike Srpske. Glasnogovornica State Departmenta, Tammy Bruce, izjavila je da će SAD odlučno djelovati protiv bilo kakvih postupaka lokalnih lidera koji prijete sigurnosti i stabilnosti BiH. Ambasada SAD-a je također osudila neustavnu i antidejtonsku regulativu, koja je donesena u RS, naglašavajući da je takvo ponašanje suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i ustavnom poretku BiH. Ove poruke nisu prošle nezapaženo, a Dodik je odlučio zanemariti te komentare, možda jer su u suprotnosti s njegovim stavovima.
Dodik je prethodno rekao da je sa novom Trumpovom administracijom uspostavio dobre odnose, što je postalo moguće nakon odlaska američkog ambasadora Michaela Murphyja. Odlazak Murphyja, prema Dodiku, stvorio je nove okolnosti koje omogućuju bolju političku dinamiku između Republike Srpske i Sjedinjenih Američkih Država. Dodik također pokušava isposlovati ukidanje sankcija koje su bile nametnute njemu, njegovoj porodici i suradnicima od strane prethodne američke administracije. To se odnosilo na sankcije uvedene tijekom Trumpovog prvog mandata, koje su bile rezultat političkih nesuglasica i percepcije da je Dodikova politika narušavala stabilnost BiH.
U ovom kontekstu, Dodikovo ponašanje jasno pokazuje njegovu strategiju – očuvanje savezništva s trumpovom administracijom i pokušaj izgradnje boljih odnosa s Sjedinjenim Američkim Državama, dok istovremeno ignoriše stavove američke diplomacije koja se protivi njegovim političkim odlukama unutar BiH. Na taj način, Dodik nastoji balansirati između međunarodnih odnosa i unutarnje politike, što stvara napetost u njegovim odnosima sa stranim akterima, ali i unutar BiH.
U zaključku, Dodik nastavlja isticati svoju potporu Trumpu, smatrajući ga političkim liderom koji pokazuje snagu i odgovornost, dok Zelenskog vidi kao nedoraslog lidera. Njegova politika, usmjerena prema jačanju Republike Srpske, često je u sukobu s vanjskim utjecajima, a njegov odnos s američkom administracijom mogao bi oblikovati buduće političke tokove u BiH.
U svjetlu svega što se događa, Dodikova pozicija postaje sve jasnija. On koristi globalnu političku dinamiku kako bi osigurao povoljan položaj za sebe i Republiku Srpsku, dok istovremeno održava izuzetnu ravnotežu između kritika koje dolaze iz Zapada i njegovih strategijskih saveza. On se zalaže za jačanje odnosa s Rusijom, a istovremeno pokušava popraviti odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno nakon što su sankcije protiv njega i njegovih suradnika postale realnost. Nije tajna da su te sankcije, koje su usmjerene prema njegovim poslovnim interesima i obitelji, ostavile dugoročne političke posljedice. No, Dodik je odlučan u svojoj političkoj borbi da se oslobodi tih ograničenja. Pokušaj da se ukinuti sankcije usmjeren je ne samo na personalnu korist, već i na jačanje političkog statusa Republike Srpske u međunarodnoj zajednici. Dakle, njegov stav prema Trumpu, kao i prema drugim svjetskim liderima, u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti da se kreira slika političkog lidera koji nudi stabilnost i rješenja, a ne sukobe. U tom kontekstu, Dodik i dalje gaji nadu da bi njegove političke odluke i strateški potezi mogli na kraju dovesti do veće autonomije Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine, čime bi postavio temelje za dugoročnu političku održivost svog vodstva.
