Politička scena Bosne i Hercegovine ponovno je uzdrmana nakon što je direktor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Darko Ćulum, donio odluku da podnese ostavku na svoju funkciju. Njegov potez dolazi u osjetljivom trenutku, kada su odnosi između državnih i entitetskih institucija dovedeni na ivicu usijanja. Ćulum je, kako sam navodi, odluku donio u skladu sa zakonima i zaključcima koje je prethodno usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS). Ovi zaključci jasno definišu zabranu rada državnih institucija, uključujući SIPA-u, na teritoriji Republike Srpske.
Glavni motiv za Ćulumov potez leži u činjenici da više ne želi biti izložen pritisku s dvije strane. Na jednoj strani nalazi se državna vlast, koja zahtijeva da SIPA nastavi s radom i provođenjem zakona na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući i RS. Na drugoj strani, vlasti Republike Srpske pozivaju na striktno poštivanje usvojenih zakona koji onemogućavaju djelovanje ove agencije u tom entitetu. Suočen s ovakvom dvostrukom presijom, Ćulum je procijenio da je povlačenje iz državne službe najbolje rješenje.
Prema dostupnim informacijama, Ćulum će za svoj odlazak iz SIPA-e primiti otpremninu u iznosu od 30.000 KM. Nakon toga, planira povratak u redove Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), gdje će okončati svoju karijeru i ispuniti uslove za penziju.
Cijela situacija dolazi u vrijeme kada su političke tenzije dostigle vrhunac, naročito nakon što je Narodna skupština RS-a donijela zakone kojima se pokušava osporiti nadležnost ključnih državnih institucija, među kojima su:
- Sud Bosne i Hercegovine
- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine
- Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV BiH)
- SIPA
Unatoč ovim zakonima, SIPA je nastavila provoditi svoje aktivnosti i na teritoriji Republike Srpske. Nedavni primjer toga je akcija hapšenja tri osobe u gradovima Banja Luka, Prijedor i Bosanska Gradiška, koje su osumnjičene za krijumčarenje oružja iz BiH ka Francuskoj. Ova operacija pokazala je da državna agencija i dalje funkcioniše uprkos protivljenju entitetskih vlasti.
U međuvremenu, Vlada RS-a donijela je odluku kojom poziva sve zaposlene iz reda srpskog naroda, a koji su trenutno angažovani u državnim institucijama kao što su SIPA, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV, da do sutra napuste te institucije i pređu na rad u entitetske organe. Ova odluka dodatno je osnažena prijetnjom sankcija za one koji odbiju da prihvate takvu tranziciju, uključujući i moguće krivične posljedice.
Trenutno ostaje otvoreno pitanje ko će preuzeti rukovodeću poziciju u SIPA-i nakon Ćulumovog odlaska. Njegova ostavka ne donosi samo kadrovsku promjenu, već i produbljuje dilemu o budućem djelovanju same agencije u kontekstu rastućih političkih tenzija.
Ćulumova odluka jasno ilustrira koliko je složena situacija u kojoj se nalaze službenici srpske nacionalnosti koji rade u institucijama Bosne i Hercegovine. Nalazeći se između institucionalne lojalnosti i političkih pritisaka koji dolaze iz njihovog entiteta, mnogi od njih suočeni su s odlukom koja može imati dalekosežne posljedice po njihove karijere, ali i po cjelokupan pravosudni i sigurnosni sistem BiH.
U konačnici, Ćulumov potez otvara mnoga pitanja: hoće li ga slijediti i drugi službenici iz Republike Srpske, da li će SIPA moći nastaviti nesmetano raditi na cijeloj teritoriji države, te kakve će posljedice sve ovo imati po odnose između entiteta i države u budućnosti.
Sve oči sada su uprte ka vrhu vlasti, ali i ka međunarodnim faktorima koji već godinama prate razvoj političke situacije u Bosni i Hercegovini. Koliko dugo će institucije moći da održe stabilnost u ovakvim uslovima, ostaje da se vidi.
Bez obzira na to ko će doći na čelo SIPA-e nakon Ćuluma, jasno je da je pred agencijom period pun izazova. Njena sposobnost da očuva funkcionalnost i autoritet u ovakvim okolnostima biće ključni test za budućnost vladavine prava u zemlji.
U svjetlu ovih dešavanja, jasno je da ostavka Darka Ćuluma predstavlja tek početak dubljih promjena koje bi mogle uslijediti unutar bezbjednosnih i pravosudnih struktura Bosne i Hercegovine. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko će ovakvi potezi uticati na ukupnu stabilnost zemlje i da li će ostali službenici slijediti isti primjer, pod pritiskom političkih odluka svojih entitetskih vlasti. Naredni period donosi mnogo neizvjesnosti, ali jedno je sigurno – odnosi između entitetskog i državnog nivoa vlasti u BiH suočavaju se sa ozbiljnim izazovima koji će zahtijevati mudrost, strpljenje i odlučnost svih aktera.
