Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, izazvao je veliki interes i polemike svojim nedavnim izjavama i akcijama prema američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID. Naime, Trump je izrazio snažnu kritiku na račun ove organizacije, tvrdeći da ju vodi „gomila radikalnih luđaka” te da će ih sve potjerati. Ovaj stav uslijedio je nakon što je njegova administracija odlučila zamrznuti projekte USAID-a širom svijeta, osim onih koji se odnose na strogo humanitarnu pomoć. USAID je godinama bio ključni igrač u financiranju raznih međunarodnih projekata, a njegova godišnja sredstva iznosila su oko 43 milijarde dolara.
Nadalje, Trumpovi suradnici i ljudi iz njegovog kruga također su iznijeli oštru kritiku na račun USAID-a, označivši ga kao „zmijsko leglo radikalnih marksista“ i „kriminalnu organizaciju“. Elon Musk, poznati američki poduzetnik, također se složio s takvim kritikama, ističući da su radikali koji „mrze Ameriku” infiltrirali ovu organizaciju. Uz ove teške optužbe, pojavile su se insinuacije da je USAID navodno financirao istraživanja biološkog oružja, uključujući COVID-19, no Trump nije naveo konkretne dokaze za takve tvrdnje. Ove optužbe su također povezane s ranijim informacijama koje sugeriraju da su slične ideje korištene u kampanjama dezinformacija iz Rusije.
S obzirom na ovu situaciju, mnogi u regiji, osobito na Balkanu, osjećaju posljedice ove odluke. Prema informacijama izvora iz Srbije, postoji vrlo mala šansa, manja od jedan posto, da se u sljedeća tri mjeseca izvrše uplate od strane USAID-a, unatoč već potpisanim ugovorima. Mnogi nevladini sektori i nezavisni mediji koji su koristili sredstva ove organizacije, sada se nalaze u teškoj situaciji jer im prijeti obustava financiranja.
Među organizacijama koje su već pogođene ovom odlukom su BIRN (Balkanska istraživačka novinarska mreža) i CRTA (organizacija koja prati izbore i demokratski razvoj). Ove organizacije bile su poznate po svojim istraživanjima i kritici vlade, često iznoseći izvještaje o ljudskim pravima i transparentnosti vlasti. Također, YUCOM, Komitet pravnika za ljudska prava, morao je obustaviti projekt „Pravda za sve“, koji je bio u suradnji s USAID-om.
Jedan od važnih podataka je da je USAID, od svog dolaska u Srbiju 2001. godine, rasporedio gotovo milijardu dolara za projekte koji su uključivali razvoj lokalnih samouprava, podršku pravnom sustavu, poboljšanje infrastrukture te jačanje civilnog društva. U 2022. godini, USAID je slavio dvadesetu godišnjicu svog rada u Srbiji, ističući brojnu suradnju s organizacijama i medijima. Među najpoznatijim projektima financiranim od strane USAID-a su obnova sudskih zgrada, nabavka sanitetskih vozila, te mnogi projekti usmjereni na ekonomski razvoj.
Srbija je godinama koristila sredstva USAID-a za brojne projekte, no vlasti u zemlji sada pozdravljaju odluku o obustavi tih sredstava. Predsjednik Aleksandar Vučić izrazio je zadovoljstvo zbog odluke administracije Donalda Trumpa, ističući da više neće biti financiranja za „obojene revolucije”, kako je nazvao proteste i organizacije koje su kritične prema vlasti. Vučić smatra da će posljedice ove promjene biti pozitivne, iako će se pojaviti i problemi u tranziciji. Posebno je istaknuo da će mnogi nepoželjni financijski tokovi i politike sada doći na naplatu, što će zasigurno imati dugoročne posljedice za unutrašnju politiku u Srbiji.
S druge strane, SNS, stranka na vlasti, poziva na ozbiljnu istragu svih projekata koje je financirao USAID. Ovaj poziv dolazi od Vladimira Đukanovića, istaknutog zastupnika SNS-a i odvjetnika, koji smatra da bi trebalo provesti temeljitu analizu svih financijskih tokova vezanih uz USAID.
Nadalje, neki izvori vjeruju da Vučić ima određen utjecaj u Washingtonu zahvaljujući vezama s Richardom Grenellom, Trumpovim savjetnikom. Ovaj utjecaj može pomoći Srbiji da u budućnosti lakše pregovara s američkom administracijom, ali neki analitičari smatraju da će i dalje biti teško očekivati povratak američkog financiranja civilnog sektora u Srbiji tijekom Trumpovog mandata. Ukoliko se situacija ne promijeni, to bi moglo imati dugoročne posljedice po razvoj nevladinih organizacija i slobodnih medija u zemlji.
Na kraju, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek vode debate oko smanjenja utjecaja USAID-a, jasno je da će Srbija morati pronaći alternative za financiranje svojih nevladinih organizacija i medija. Također, postavlja se pitanje kako će ovo utjecati na opći politički i društveni okvir u zemlji, gdje se čini da se političke podjele sve više produbljuju.
