Za 15. mart u Beogradu najavljeni su dva događaja koja će sigurno izazvati veliku pažnju u Srbiji i regiji. Naime, osim studentskog protesta koji se očekuje u glavnom gradu, bit će održana i sjednica Skupštine Srbije na kojoj će se raspravljati o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na političku krizu u entitetu RS. Ove aktivnosti dolaze u trenutku kada politička napetost u regiji doseže vrhunac, a predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, ne krije zabrinutost zbog moguće eskalacije nasilja na protestu, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica.
Vučić je jasno dao do znanja da se ne slaže s načinom na koji opozicija pokušava mobilizirati građane i studente za demonstracije. On je u više navrata istaknuo da se iza tih protesta, prema njegovom mišljenju, krije namjera da se izazove veliko nasilje, a onima koji budu sudjelovali u tome prijeti hapšenje. Vučić tvrdi da studenti, iako imaju legitimne zahtjeve, ne žele da njihov protest preraste u nasilje, već da izađu iz njega kao pobjednici, bez gubitaka. On je, međutim, skrenuo pažnju da su neke političke snage u opoziciji odlučne podići tenzije, vukući vanjske aktere u cijelu situaciju, te da se ponašaju u skladu s interesima stranih političara.
S obzirom na to da se u isto vrijeme održava i sjednica Skupštine Srbije, koja će se baviti pitanjem Bosne i Hercegovine i posljednjim odlukama Suda BiH koje su se odnosile na Milorada Dodika, situacija se čini još napetijom. Naime, Dodik, predsjednik entiteta RS, nedavno je bio osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom zbog njegovih poteza koji su u suprotnosti s ustavnim okvirom BiH. Tu odluku prati veliki politički pritisak, jer mnogi smatraju da bi ovaj slučaj mogao imati dugoročne političke posljedice, ne samo za RS, nego i za region Balkana u cjelini.
U isto vrijeme, Skupština Srbije nije se sastajala već više od tri mjeseca, a sada, zbog trenutne krize, parlament će se okupiti na tri dana kako bi diskutirao o situaciji u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu mogućeg raspada političke stabilnosti u entitetu RS. To ukazuje na ozbiljnost trenutne političke situacije u kojoj će se donošenje odluka vjerojatno odvijati pod velikim međunarodnim i unutrašnjim pritiscima. Ovo okupljanje u Skupštini je prvi put nakon nekoliko mjeseci, a tema koju će raspravljati političari u Beogradu odnosi se na vrlo delikatno pitanje koje ima potencijal da uzdrma stabilnost regije. Dok je mnogim analitičarima jasno da situacija zahtijeva pažljivo upravljanje, Vučić je izrazio bojazan da bi skupovi poput ovog mogli postati povod za nasilje, što bi moglo samo dodatno pogoršati stanje.
Kao što je predsjednik Srbije napomenuo, za mnoge u Beogradu, ali i širom regije, situacija u BiH postaje pitanje koje je izuzetno osjetljivo i politički komplikovano. Uključujući i međunarodni aspekt, u kojem Brisel i drugi vanjski faktori imaju značajnu ulogu, Vučić smatra da mnogi “prave da ne vide” nasilje koje se odvija na terenu, dok u isto vrijeme pokušavaju poduprijeti opoziciju u Bosni i Hercegovini. Vučić smatra da bi međunarodna zajednica trebala imati čvršći stav u vezi s ovom situacijom, jer bi njegovo ignoriranje moglo dovesti do daljnjih političkih nemira.
Kao zaključak, Vučić je ponovio da će vlasti poduzeti sve potrebne korake kako bi spriječile daljnje nasilje i da će odgovorni biti privedeni pravdi. On također naglašava da su studenti važan dio političkog procesa, ali da je potrebno osigurati da njihove proteste ne iskorištavaju radikalni politički akteri. Na kraju, Vučić ističe kako se cijela situacija mora razrješavati u okviru zakonskih okvira, bez nasilja, s ciljem stabilizacije kako unutarnjih odnosa u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini.
Za kraj, važno je naglasiti da će događaji koji se planiraju za 15. mart u Beogradu vjerojatno imati dugoročne političke posljedice, ne samo za Srbiju, već i za Balkan u cjelini. Politička atmosfera u Srbiji, uz naglašeni unutarnji pritisak i ekonomske izazove, dovodi do toga da se svi događaji pažljivo prate, a svaka odluka donosi ozbiljne reperkusije. Dok Vučić i opozicija nastavljaju međusobne političke okvire, regija mora biti spremna na moguće novi politički preokreti. U konačnici, cijela situacija postavlja pitanje o stabilnosti Balkana u kontekstu sve veće međunarodne uključenosti i promjena u vanjskoj politici. Ako se ne pronađe put za smanjenje napetosti, posljedice bi mogle biti daljnje eskalacije, što će zahtijevati zajedničku akciju svih aktera, uključujući i međunarodnu zajednicu, kako bi se očuvala mira i sigurnost u cijeloj regiji.
