Informer, prorežimski tabloid, iznio je kontroverzne tvrdnje o trenutnoj geopolitičkoj situaciji na Balkanu, posebno se fokusirajući na Hrvatsku i moguće promjene u teritorijalnim granicama. U članku se piše kako u Hrvatskoj raste nervozna atmosfera zbog potencijalnog kraja zapadne hegemonije i povećane mogućnosti za pomicanje granica na Balkanu, koje su, prema autorima, nepravedno iscrtane. Pozivajući se na riječi Gordana Akrapa, prorektora sa Univerziteta odbrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, tabloid tvrdi da bi, zbog ustupaka Rusiji u Ukrajini, mogla doći do raspada globalne sigurnosne arhitekture, što bi izazvalo lančanu reakciju u raznim dijelovima svijeta, uključujući i Balkan. Akrap smatra da bi takav scenario mogao pokrenuti novi sukob u regiji.
Jedan od ključnih elemenata ovog članka je tvrdnja da Srbija, predvođena Aleksandrom Vučićem, intenzivno naoružava svoje snage te da bi napad na Kosovo mogao biti jedini način za „dobro pozicioniranje“ Srbije na političkoj sceni Balkana. Tabloid, međutim, odgovara na ove optužbe tvrdeći da su one besmisleno, jer Srbija ne bi napala vlastitu teritoriju, već bi jedino mogla raditi na oslobađanju Kosova. Autor smatra da je Kosovo i Metohija pod ilegalnom okupacijom Albanaca, a da su zapadne sile, uključujući Hrvatsku, igrale ključnu ulogu u njegovoj trenutnoj situaciji.
Tabloid potom prelazi na analizu straha hrvatske elite od mogućnosti da se Kosovo vrati pod srpsku kontrolu, ali i šire, istorijske pravde koja prijeti Hrvatskoj. Granica Hrvatske, prema Informerovim tvrdnjama, nije rezultat prirodnog istorijskog procesa, već odluka poslijeratnih pobjednika. Navedeno je da je Hrvatska, nakon Prvog svjetskog rata, proširila svoje granice na račun Srba, Italijana i Mađara. Uz to, sve veći pritisak iz Mađarske, koja postavlja pitanja u vezi Rijeke i obale, kao i iz Italije koja ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva za Istru i Dalmaciju, izaziva sumnje u hrvatski teritorijalni integritet. Tabloid upozorava na moguće revizije granica ako se ponovo otvori pitanje teritorijalnih prava na Balkanu.
U zaključku, tabloid predviđa da bi povratak Donalda Trumpa na političku scenu mogao značiti kraj zapadne podrške projektima koji su sprovedeni bez legitimiteta i međunarodnog prava. Uz Trumpov povratak na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvatska bi mogla biti suočena s većim međunarodnim pritiscima koji bi uključivali reviziju granica. Ovaj razvoj događaja, prema tabloidnim tvrdnjama, mogao bi dovesti do promjena u geopolitičkoj situaciji Balkana, a pitanje Kosova bi bilo samo početak šire diskusije o teritorijalnim pravima na Balkanu.
U konačnici, Informer zaključuje da se u Zagrebu već osjeća porast panike, ne samo zbog mogućih promjena u vezi s Kosovom, već i zbog mogućih daljnjih teritorijalnih preustrojstava koja bi mogla biti posljedica promjena u globalnoj geopolitičkoj situaciji. Prema ovom tabloidu, panika koja vlada u Hrvatskoj nije nimalo bez osnova jer bi se moglo suočiti s pitanjem koje bi moglo imati ozbiljne posljedice na granice i teritorijalnu sigurnost Hrvatske u budućnosti.
U zaključku, članci poput ovog služe kao snažna podsjetnik na nestabilnost koja može proizaći iz promjena u globalnoj geopolitičkoj areni. Moguće revizije teritorijalnih granica na Balkanu nisu samo puki teoretski diskurs, već predstavljaju stvarnu prijetnju koju ne smijemo zanemariti. U tom kontekstu, Informer implicira da bi regija mogla postati poprište novih političkih i vojnih tenzija, pogotovo ako se američka administracija pod Donaldom Trumpom odluči okrenuti protiv dosadašnje zapadne dominacije. Ovakav razvoj događaja mogao bi izazvati niz previranja na Balkanu i dovesti do novih sukoba, jer istorijska pravda i teritorijalna pitanja koja su još uvijek otvorena među državama regije postavljaju temelje za ozbiljan konflikt.
Iako su takvi scenariji daleki od sigurne realnosti, Informer svojim pisanjem nastoji uzburkati javnost i ukazati na potencijalnu opasnost koja leži u mogućnosti da se političke granice Balkana ponovo preoblikuju. Osjećaj nesigurnosti među susjednim zemljama raste, iako mnogi stručnjaci tvrde da je stabilnost regije ipak jača nego što se prikazuje. Međutim, kako politički tokovi postaju sve nestabilniji, važno je pratiti svaki razvoj događaja, jer su događaji iz prošlosti na Balkanu ostavili duboke ožiljke koji i dalje utječu na svakodnevnu politiku. Očito je da balans moći na Balkanu nije statičan i da će mnoge države morati donijeti teške odluke u predstojećim godinama.
