Na posljednjem ročištu pred Sudom BiH, koje se odnosilo na suđenje Miloradu Dodiku, došlo je do incidenta koji je označen kao jedno od najvećih poniženja institucija Republike Srpske, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova. Naime, tokom saslušanja svjedoka, izjava koju je dao Siniša Karan, trenutni ministar unutrašnjih poslova RS-a, izazvala je oštro ponašanje Milorada Dodika, koji je, prema riječima posmatrača, ponizio svog bivšeg savjetnika pred sudom. Ovaj incident dodatno je otvorio pitanje o ozbiljnosti i postojanju političke odgovornosti u BiH.
U centru pažnje bila je izjava Karana, koji je tokom svog svjedočenja kazao da je Dodik bio upozoren od njega o nezakonitosti odluka visokog predstavnika, Christiana Schmidta, koje su dovele do kontroverznih zakona. Karan je rekao da je savjetovao Dodika da se drži određenih stavova, no Dodik mu je očigledno zamjerio zbog tih savjeta, što je postalo jasno kad je Dodik počeo verbalno napadati svog bivšeg savjetnika. Tokom svjedočenja, Dodik je izričito izjavio da mu je Karan rekao da je Schmidt nelegalan, što se kasnije obilo o glavu Karanu, jer je Dodik na sudu isticao da je zbog tih savjeta doveo sebe u problematičnu situaciju.
Sjednica se nastavila napetim trenucima, kada je Dodik prešao na psihološki pritisak, pokušavajući omalovažiti Karana. Naime, Dodik je tražio da Karan odgovara samo sa “da” ili “ne”, ignorirajući pokušaje Karana da objasni kontekst svojih savjeta. Ovaj oblik manipulacije bio je vidljiv, jer je Karan nakon toga postao tiši i odgovarao samo sa potvrdom, što je Dodik iskoristio kao priliku da se hvali svojim sposobnostima kontrole nad Karana. Takvo ponašanje dovelo je do razmišljanja o moralnoj odgovornosti političara i njihovih djelovanja prema službenicima unutar vlasti.
Ovaj incident nije samo pitanje pojedinca, već i institucionalnog poniženja, jer je Dodik svojim ponašanjem uvrijedio ne samo Karana, već i cijelo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. Vukanović, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, komentirao je da bi Karan, da je imao imalo dostojanstva, trebao odmah podnijeti ostavku na svoju funkciju ministra unutrašnjih poslova zbog poniženja na sudu.
Suđenje, koje je nastavilo nakon dvomjesečne pauze, dobilo je i svoju dozu dramskih trenutaka. Na početku ročišta, Dodik je pokušao ublažiti atmosferu s opaskom “Tu sam, sve najbolje u Novoj godini”, što je izazvalo kratki odgovor sutkinje Uzunović. Međutim, nakon što su uslijedile tužbe o stručnosti medicinskog vještaka, Dodik je izrazio nezadovoljstvo prema Sudi zbog njezine odluke da ne poništi nalaz vještaka, kojeg je on nazvao “lažnim”. Ovdje je jasno vidljiv njegov nepoštovanje prema procedurama i autoritetu suda.
U nastavku svjedočenja, Karan je, kao svjedok odbrane, nastavio braniti Dodika, ističući da je predsjednik Republike Srpske imao ustavnu obavezu da potpiše ukaze vezane za zakone koje je donijela Skupština RS. Karan je tvrdio da je Dodik morao potpisati ukaze kako bi izbjegao kršenje Ustava, te da bi mogao biti izložen zatvorskoj kazni ukoliko to ne bi učinio. Prema njegovim riječima, sve što je Dodik radio bilo je ispravno u okvirima ustavnih propisa.
Ovaj trenutak je izazvao dodatnu napetost jer je Karan morao objašnjavati ustavno pravo i pozivati se na prethodne konsultacije s pravnicima kako bi opravdao Dodikov postupak. Međutim, njegovi odgovori nisu uvijek bili jasni, a jedan od ključnih trenutaka bio je kad je Karan najprije potvrdio, a zatim povukao izjavu o tome da li je Dodik bio upoznat sa odlukama visokog predstavnika. Takve kontradikcije su stvorile dodatnu zabunu i postavile pitanja o istinitosti svjedočenja.
Dodikova odbrana je pokušavala izbjegavati odgovornost za svoje postupke, prebacujući teret odgovornosti na Karana i druge pravne savjetnike. Sutkinja Uzunović je, međutim, intervenirala i naglasila da su tužioci imali pravo postavljati sva relevantna pitanja, čak i ona koja su mogla biti neprijatna za svjedoke.
Ovaj sudski proces nije samo suđenje pojedincu, već i ogledalo političkog stanja u BiH, gdje se institucije i političari često suočavaju s ozbiljnim pitanjima moralne i pravne odgovornosti. Očekuje se da će se suđenje nastaviti 5. februara, a sve oči će biti uprte u daljnji razvoj događaja, jer se pitanja ustavnosti, odgovornosti i političkog utjecaja nastavljaju odvijati pod velikim pritiskom.
