U najnovijem političkom previranju u Bosni i Hercegovini, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara, našla se u središtu pažnje nakon što je predložila Gorana Selaka za novog ministra sigurnosti BiH. Ovaj potez, koji je izazvao brojne reakcije, dolazi neposredno nakon posjete Aleksandra Vučića i njegove delegacije iz Beograda Banjaluci. Prema informacijama koje su procurile, Selak je odabran po nalogu Milorada Dodika, a Krišto je navodno ispunila njegovu želju da se postavi osoba koja je bliska Vučiću i njegovim interesima. Naime, Selak se smatra odanim kadrom koji je povezan sa bivšim ministrom vojnog i policijskog sektora u Srbiji, Aleksandrom Vulinom, te se pretpostavlja da bi postavljenje Selaka omogućilo Vučiću dalji uticaj na sigurnosni sektor BiH.
Međutim, čini se da Selakova kandidatura nije naišla na široku podršku. Analitičari i političari ukazuju da on neće dobiti dovoljno glasova u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, jer će Bošnjaci biti prisiljeni da glasaju protiv njega kako bi izbjegli političko samoubistvo. Također, čak ni koalicija SNSD-a i HDZ-a, koja podržava Dodika, neće biti u mogućnosti da obezbijedi potrebnu većinu za Selaka. Ovakav razvoj situacije stvorio je političku dinamiku koja je izazvala brojne komentare, među kojima je i izjava Nebojše Vukanovića, zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je istakao da je Krišto sada u situaciji u kojoj nema pravo na greške. Ako njen prijedlog ponovo ne dobije dovoljnu podršku, to bi značilo automatsko izglasavanje nepovjerenja, što bi moglo imati ozbiljne političke posljedice po njezinu poziciju.
Vukanović također ističe kako bi Krišto mogla koristiti Selaka kao privremeno rješenje kako bi kupila vrijeme i ispunila obavezu iz Poslovnika Savjeta ministara da predloži novog kandidata za ministra sigurnosti, čime bi, barem nakratko, izbjegla političku štetu. Iako mnogi smatraju da Selak neće uspjeti, neki analitičari naglašavaju da je cijela situacija zapravo dio šire političke igre u kojoj se balansiraju interesi stranaka i međunarodnih faktora.
Ono što čini ovu situaciju dodatno intrigantnom su komentari koje je iznio Dragan Čović, lider HDZ-a, koji je javno progovorio o utjecaju bivšeg američkog ambasadora u BiH, Michael Murphyja, na formiranje vlasti na državnom nivou. Čović je potvrdio tvrdnje da je upravo Murphy bio ključni faktor u sastavljanju vlasti koja uključuje Trojku, HDZ i SNSD, a sve s ciljem da se Dodik ponovo ostavi na vlasti. Vukanović je ovaj iskaz iskoristio kao priliku da još jednom naglasi utjecaj međunarodnih faktora, posebno Zapada, na politička dešavanja u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, strani interesi ne samo da podržavaju Dodika, već i omogućavaju opstanak loših političkih struktura, zbog čega se, kako tvrdi, „svi sada suočavamo sa posljedicama“.
Vukanovićev kritički ton prema stranoj podršci koja omogućava opstanak aktuelne vlasti u BiH još je jedno upozorenje na to koliko su međunarodni odnosi i politički pritisci oblikovali unutrašnju politiku zemlje. Iako se čini da je Krišto sada pod velikim pritiskom, njeno političko kretanje može imati dalekosežne posljedice na stabilnost koalicije i dalju dinamiku vlasti na nivou BiH. Ukoliko njeni politički manevri nastave biti podijeljeni i neefikasni, moglo bi doći do novih turbulencija koje bi dodatno ugrozile političku stabilnost ove već duboko podijeljene zemlje.
S obzirom na složenost političkog okruženja u kojem Borjana Krišto i drugi lideri djeluju, jasno je da svaki njen naredni potez nosi teške posljedice. Bilo da se radi o daljoj političkoj borbi ili novim pregovorima s međunarodnim akterima, BiH je na raskršću između unutrašnjih konflikata i vanjskih pritisaka koji oblikuju njenu budućnost.
Politička situacija u BiH i dalje ostaje izuzetno kompleksna, a svaki potez koji povuku ključni akteri, poput Borjane Krišto, može izazvati velike promjene na državnom nivou. S obzirom na to da su međunarodni faktori sveprisutni u oblikovanju unutrašnje politike, može se očekivati da će njihova uloga u narednim mjesecima biti od velikog značaja. Kroz ovaj politički test prolazi ne samo Krišto, već i stabilnost koalicije, koja, unatoč trenutnoj podršci, može doći u ozbiljan rizik ukoliko stranački interesi ne budu usklađeni. Ukoliko Krišto ne uspije u svojim planovima, moglo bi doći do daljih političkih previranja, a BiH bi mogla ponovo biti suočena sa političkom nestabilnošću koja dodatno usložnjava već postojeće izazove.
