Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održanoj 18. marta 2025. godine, raspravljalo se o rezoluciji koja se odnosi na navodni napad na ustavni poredak. Ovu tačku dnevnog reda predložila je Stranka demokratske akcije (SDA), što je izazvalo posebnu pažnju zastupnice Sanje Vulić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Nakon izlaganja šefa Kluba SDA, Šerifa Špage, Vulić je uzela riječ kako bi izrazila svoje mišljenje i postavila nekoliko pitanja. Obratila se Špagi s iskrenom znatiželjom, ističući da njena pitanja nisu provokativne prirode. Naglasila je da, poštujući Špagu kao inteligentnu osobu, želi razumjeti motive iza predlaganja ove rezolucije. Postavila je pitanje: “Šta vam ovo sve treba? Zašto ste vi predlagač ove rezolucije?”
Vulić je potom napravila retrospektivu događaja koji su, prema njenom mišljenju, doveli do trenutne situacije:
- Legitimno izabrani SDA nije mogao formirati vlast zbog intervencija stranih diplomata, konkretno Marfija i Šmita.
- Fadil Novalić, istaknuti član SDA, uhapšen je, kako Vulić tvrdi, “na pravdi Boga”.
- Sebija Izetbegović bila je, prema njenim riječima, izložena pokušajima diskreditacije na najgori mogući način.
Osvrćući se na trenutnu situaciju s predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom, Vulić je postavila pitanje da li se zaista smatra da je ovo “rušenje ustavnog poretka”. Istaknula je da je, prema njenom mišljenju, riječ o borbi Republike Srpske za opstanak unutar okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naglasila je da se radi o borbi svakog građanina protiv miješanja stranih faktora u unutrašnje stvari zemlje.
Vulić je također optužila predstavnike Trojke da su inicirali “raspakivanje Dejtonskog sporazuma”, te da su oni ti koji bi trebali raditi na spašavanju Bosne i Hercegovine.
Nakon njenog izlaganja, sjednica je prekinuta zbog iftara, a nastavak je zakazan za naredni dan.
Ova rasprava ukazuje na duboke političke podjele unutar Bosne i Hercegovine, gdje se različite političke stranke međusobno optužuju za narušavanje ustavnog poretka i miješanje stranih faktora u unutrašnje poslove zemlje. Također, ističe se pitanje legitimiteta i legaliteta određenih političkih poteza, kao i uloga međunarodne zajednice u političkim procesima unutar BiH.
Važno je napomenuti da su ovakve rasprave česte na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, gdje različite političke opcije često imaju suprotstavljene stavove o ključnim pitanjima koja se tiču budućnosti zemlje i njenog ustavnog uređenja.
U zaključku, izlaganje Sanje Vulić reflektuje stavove dijela političkog spektra u BiH koji smatraju da se određene političke odluke donose pod utjecajem stranih faktora, te da je potrebno očuvati autonomiju i suverenitet zemlje kroz poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovakve izjave i stavovi Sanje Vulić odražavaju dublje političke tenzije unutar Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu odnosa između entiteta i centralnih institucija. Njena kritika upotrebe bonskih ovlaštenja, koja su prvobitno bila zamišljena kao alat za očuvanje stabilnosti i implementaciju Dejtonskog sporazuma, ukazuje na percepciju da se ova ovlaštenja sada koriste na način koji neki smatraju prekomjernim ili čak suprotnim demokratskim principima. Ova percepcija dodatno komplikuje ionako složene političke odnose unutar zemlje, gdje se često prepliću interesi domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice.
Također, Vulićina izjava o navodnom miješanju stranih diplomata u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine otvara pitanje suvereniteta i samostalnosti u donošenju ključnih odluka. Ovakve optužbe mogu dodatno polarizirati političku scenu i otežati postizanje konsenzusa oko ključnih reformi potrebnih za napredak zemlje. U takvom okruženju, dijalog i međusobno razumijevanje svih političkih aktera, uz poštovanje demokratskih principa i vladavine prava, ključni su za osiguranje stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine.
Ovakve rasprave u parlamentu dodatno naglašavaju potrebu za otvorenim dijalogom i međusobnim razumijevanjem među političkim akterima u Bosni i Hercegovini. S obzirom na složenu političku strukturu zemlje, ključno je da se sve strane fokusiraju na zajedničke interese i rade na izgradnji povjerenja kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet za sve građane.
Hvala vam na izdvojenom vremenu!
