Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, suočava se s ozbiljnim posljedicama nakon što je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta. Presuda je nepravomoćna, što znači da slijedi žalbeni postupak, ali već sada postoji jasna procjena da je ovaj trenutak početak kraja političke karijere Dodika. Iako je Dodik izjavio da je presuda “sranje” i da nije zabrinut, mnogi analitičari smatraju da je ovo ključna tačka u njegovom političkom životu. On je, prema vlastitim riječima, sve shvatio kao “suđenje RS-u”, izjednačivši sebe s cijelim entitetom. Presuda, iako nepravomoćna, jasno ukazuje na njegovu političku izolaciju.
U narednim mjesecima bit će zanimljivo pratiti kako će se žalbeni postupak razvijati, ali i kako će Dodik reagirati. Iako mnogi govore o njegovoj političkoj smrti, Dodik još uvijek posjeduje značajan politički utjecaj, osobito u Narodnoj skupštini RS-a, koja je već donijela zakone koji osporavaju presude Suda BiH i druge odluke državnih institucija na teritoriju RS-a. Ovi zakoni, koji su pokušaj da se legalizira ignoriranje presuda i odluka BiH, samo dodatno pogoršavaju političku nestabilnost u zemlji. Iako je očito da Dodik nastavlja provoditi politiku destabilizacije, teško je reći hoće li moći dugoročno opstati.
Mnoge zemlje, uključujući Mađarsku, daju Dodiku političku podršku. Nedavna posjeta Budimpešti, gdje ga je ugostio mađarski premijer Viktor Orbán, nije slučajna. Orbán ga je pozvao nakon presude, a samo dan prije izricanja presude, mađarske specijalne jedinice su došle u Republiku Srpsku. Dodatno, Dodik je nekoliko puta izjavio da “BiH više ne postoji” i pozvao Hrvate i Mađare na “dogovor i očuvanje mira”, čime se pokušava stvoriti međunarodni okvir za svoje političke poteze, što podrazumijeva pokušaj da RS postane nezavisna, a u tom procesu bi bio uključeni i Hrvati iz Herceg-Bosne. Dodik, dakle, ne prestaje sa svojim provokacijama i prijetnjama koje uključuju mogućnost secesije i stvaranje novog političkog entiteta.
Međutim, Dodikove prijetnje nisu jedine stvari koje ga trenutno okupiraju. Unatoč svim njegovim političkim prijetnjama i izjavama o raspadu BiH, postavlja se pitanje njegovog stvarnog političkog utjecaja u budućnosti. Naime, mnogi unutar same Republike Srpske počinju izražavati nezadovoljstvo njegovim načinom vladavine, a potencijalna promjena vlasti nije isključena. Osim toga, postoji sve više malih Dodikovih nasljednika koji bi rado zauzeli njegovo mjesto. Međutim, i unatoč velikim kritikama unutar opozicije, Dodik i dalje ostaje vrlo utjecajan politički igrač, iako se suočava s opasnošću da bi mogao biti smijenjen.
S obzirom na sve te događaje, lako je zaključiti da Dodikovu političku sudbinu čeka težak put. Oporba u Republici Srpskoj, premda nije posve ujedinjena, jasno izražava želju da ga se riješi. To su već pokazali na mitingu u Banjoj Luci, gdje podrška nije bila kako se očekivalo, a mnogo ljudi je bilo privedeno iz drugih dijelova RS-a. Zanimljivo je da je, dok je Dodik održavao miting, došlo do kvara na plinovodu u Istočnom Sarajevu, što je izazvalo dodatne komplikacije u tom dijelu zemlje. No, i dalje ostaje pitanje koliko je opozicija u RS-u stvarno sposobna zamijeniti Dodika, jer političke stranke koje mu se protive imaju gotovo identična stajališta, što stvara političku stagnaciju.
S obzirom na sve ove okolnosti, može se reći da Dodikova politička karijera ulazi u fazu zastare, no to ne znači da je njegovo djelovanje završeno. Iako su presude i međunarodni pritisci očigledno slabili njegovu poziciju, konsolidacija snaga unutar Republike Srpske i međunarodna podrška koju dobija mogu mu pomoći da ostane relevantan politički faktor još neko vrijeme. Dok god bude imao podršku u institucijama RS-a, bit će u mogućnosti da nastavi provoditi svoju politiku destabilizacije BiH. No, hoće li to trajati? Jedno je sigurno – Dodik je sada suočen s poslednjim izazovom u svojoj političkoj karijeri, a daljnji koraci bit će ključni za njegovu budućnost.
