U jeku rata koji već više od dvije godine traje na tlu Ukrajine, uskrsno primirje koje je nakratko obećavalo predah od nasilja, završilo je bez većih pomaka prema trajnom miru. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je tvrdnje da Rusija nije ispoštovala ni osnovne uvjete ovog privremenog prekida vatre, uprkos tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin formalno proglasio uskršnji prekid neprijateljstava. Umjesto tišine i molitve, prema riječima Zelenskog, Ukrajina je svjedočila hiljadama kršenja primirja.
Kako navodi predsjednik Zelenski, samo u toku jednog dana, više od 2000 puta ruske snage su prekršile ono što je trebalo biti simbolično primirje u duhu jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika. „Od početka dana ruska vojska prekršila je prekid vatre koji je proglasio Putin više od 2000 puta. Međutim, danas nije bilo upozorenja na zračni napad,“ izjavio je Zelenski putem Telegrama, što je donekle ulilo nadu da bar zračne sile nisu djelovale tog dana.
Predsjednik Ukrajine je u istom obraćanju iznio prijedlog koji, po njegovim riječima, predstavlja pokušaj očuvanja osnovne humanosti usred razaranja. On je apelovao na produženje primirja, i to posebno kada je riječ o dronovima i raketnim napadima na civilnu infrastrukturu. Ideja je da se napadi ovakvog karaktera suspenduju na period od trideset dana, što bi omogućilo stanovništvu da makar kratko vrijeme provede u relativnoj sigurnosti.
Zelenski je upozorio da bi odbijanje ovakvog prijedloga bilo jasan signal da Rusija ne planira smanjenje intenziteta rata, već da želi nastaviti sa akcijama koje direktno ugrožavaju živote civila i produžuju patnju naroda. „Ako Rusija ne pristane na takav korak, bit će to dokaz da planira nastaviti s onim što uništava ljudske živote i produžava rat,“ napisao je ukrajinski predsjednik na platformi X (bivši Twitter).
S druge strane, Kremlj je nedugo potom potvrdio da nema namjeru produžiti uskršnje primirje, te da je prekid vatre istekao u ponoć po moskovskom vremenu, što odgovara 23:00 sata prema vremenskoj zoni Ukrajine. Time je jasno stavljeno do znanja da mirni trenuci koji su trajali svega jedan dan neće biti produženi, uprkos apelima iz Kijeva.
Rusko Ministarstvo odbrane, međutim, iznijelo je optužbu da je Ukrajina bila ta koja je prekršila primirje, i to više od hiljadu puta. Ove međusobne optužbe samo su dodatno zakomplicirale ionako napetu situaciju, a javnost s obje strane ostaje uskraćena za nezavisno potvrđene informacije o stvarnom broju i intenzitetu prekršaja.
U ranim jutarnjim satima ponedjeljka, svega nekoliko sati nakon formalnog završetka primirja, zračne sirene ponovo su se oglasile širom Ukrajine. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo upozorilo je na mogući val ruskih zračnih napada, s naglaskom na nekoliko regija koje su česta meta u prethodnim operacijama:
-
Sumi – pogranična oblast koja često trpi udare zbog svoje blizine ruskoj granici,
-
Harkiv – drugi po veličini grad u zemlji, strateški važan,
-
Zaporižja – regija sa istoimenom nuklearnom elektranom,
-
Donjeck – područje već godinama pod sukobima između separatista i ukrajinskih snaga,
-
Dnjepar (Dnipropetrovsk) – industrijsko središte od velike važnosti za ukrajinsku ekonomiju.
Eksplozije su prijavljene u nekim od ovih oblasti, ali u trenutku pisanja izvještaja nema potvrđenih informacija o eventualnim žrtvama ili većoj materijalnoj šteti. Ipak, činjenica da su zračne opasnosti aktivirane neposredno nakon isteka primirja govori u prilog tezi da se nasilje vrlo brzo vratilo u svakodnevicu ukrajinskih građana.
Ova situacija, iako se vezuje za simboličan datum i vjerski praznik, još jednom potvrđuje koliko su međunarodna pravila ratovanja i privremeni humanitarni sporazumi postali fragilni u kontekstu modernih sukoba. Uskrs, koji bi trebao biti vrijeme mira i obnove, u Ukrajini je dočekan pod sjenkom raketa i sumnje.
U konačnici, ostaje gorko pitanje – da li postoji istinska volja s bilo koje strane da se napravi ozbiljan korak ka miru, ili su ovakva primirja samo prazne forme koje ne mijenjaju svakodnevnu realnost ljudi na terenu? Ukrajinski predsjednik je svojim obraćanjem želio pokazati spremnost na miroljubive poteze, ali bez saradnje i uzajamnog povjerenja, takve inicijative ostaju samo na nivou simbolike. Rat i dalje traje, a dani poput Uskrsa, umjesto tišine, donose novo podsjećanje na njegovu brutalnost.
