U posljednjem javnom istupu, predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović, oštro je kritikovala Denisa Bećirovića i izjavu koju je dao u vezi s postojanjem opasnosti za Dejtonski sporazum. Prema njenim riječima, Bećirović je govorio isključivo u svom osobnom interesu i nije predstavljao Bosnu i Hercegovinu niti srpski narod, nego je izrazio stavove koji se odnose na njegovu vlastitu političku agendu. Cvijanović je naglasila da trenutnu političku krizu u zemlji nije izazvao Republika Srpska, već da su za to odgovorni odluke visokog predstavnika, Christiana Schmidta, kojeg je opisala kao nelegalnog predstavnika. Prema njezinu mišljenju, Schmidt nema pravo donositi odluke koje su u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom, jer nije izabran u skladu s njegovim uvjetima.
U daljnjoj analizi situacije, Cvijanovićka je naglasila da je Kancelarija visokog predstavnika (OHR) zapravo kriminalna organizacija, jer, kako tvrdi, već gotovo 30 godina krši međunarodno i domaće pravo. Prema njezinim riječima, članovi OHR-a su uzurpirali ovlasti koje im nisu bile dodijeljene kroz Dejtonski sporazum, a time su postali i opasni akteri na političkoj sceni BiH. Ova tvrdnja izazvala je značajnu pažnju jer označava ozbiljnu optužbu protiv institucije koja bi trebala biti neutralni posrednik u procesu implementacije mirovnog sporazuma.
Za Cvijanović, te odluke nisu samo političke već duboko ugrožavaju ustavni poredak BiH. Odgovarajući na saopštenje Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK), koje tvrdi da entiteti trebaju poštovati ustav i zakone BiH, Cvijanović je izjavila da Republika Srpska poštuje ustav i da nikada nije bila u sukobu s njim. Naglasila je da OHR nema pravo mijenjati zakone, niti donositi odluke koje se tiču entitetskih ustava, jer su takve odluke izvan njegovih ovlasti. Ova izjava ponovo ukazuje na duboku podjelu između entiteta Republike Srpske i ostatka BiH, a Cvijanović je još jednom ponovila da OHR djeluje kao represivna mašinerija, koja je, prema njenom mišljenju, postala nelegalna.
U svom obraćanju, Cvijanović je također spomenula administraciju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, tvrdeći da je ona već stavila na svoj dnevni red obračun s korupcijom i nepravilnostima u okviru organizacija poput USAID-a. Izrazila je nadu da će doći trenutak kada će se isti princip primijeniti i na Kancelariju visokog predstavnika, koja troši porezne dolare američkih i evropskih građana bez postizanja vidljivih rezultata i često izazivajući dodatne političke krize u BiH. Prema njezinu mišljenju, OHR bi trebao prestati s politikama koje održavaju BiH u izolaciji od demokratije i zaustaviti generiranje problema koji sprječavaju napredak države prema demokratskom društvu.
S obzirom na ove stavove, Cvijanović jasno ističe da Republika Srpska ima pravo na svoju autonomiju i pravo da odlučuje o svojoj političkoj budućnosti, ne dopuštajući vanjskim faktorima da diktiraju unutarnje odluke. Kroz ove izjave, ona ne samo da podupire jačanje pozicije Republike Srpske unutar BiH, nego i izražava odlučnost da se protivi svim pokušajima vanjskog utjecaja koji ugrožavaju ustavni poredak i suverenitet entiteta.
Zaključno, Cvijanovićka pokazuje jasno neslaganje s politikama OHR-a i međunarodne zajednice, pozivajući na veći respekt prema ustavnom poretku BiH i pravo Republike Srpske da upravlja svojim unutarnjim poslovima. Unatoč kritici međunarodnih institucija, ona naglašava kako će Republika Srpska i dalje slijediti svoje principe i opirati se vanjskim pokušajima da je podrede, a time i dalje očuvati svoju autonomiju u okvirima Bosne i Hercegovine.
Cvijanović je također iznijela ozbiljne optužbe prema međunarodnoj zajednici i njezinu utjecaju na unutarnje političke procese u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ona smatra da OHR i visoki predstavnici, kroz svoje intervencije, stalno pokušavaju narušiti temeljne principe tog sporazuma, koji je za Republiku Srpsku ključan za očuvanje njezine političke autonomije. Kritikujući odluke koje dolaze izvan institucija koje su zakonski i ustavno ovlaštene da donose političke odluke, Cvijanović smatra da ove odluke ne samo da su neustavne, nego su i antidemokratske, jer onemogućuju pravo naroda BiH da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti. U svjetlu tih tvrdnji, Cvijanović poziva na veću odgovornost i transparentnost međunarodnih institucija, ističući da bi one trebale prestati s nametanjem svojih odluka koje često ne odražavaju stvarne interese naroda, a posebno Republike Srpske. Ona je dodatno istaknula da bi interna politika BiH trebala biti vođena od strane njenih građana, a ne stranih aktera, te da se prava naroda i entiteta ne mogu žrtvovati na oltaru međunarodnih interesa.
