Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci prolazi kroz duboku političku krizu, čije su refleksije odjeknule i na međunarodnoj sceni. Na nedavno održanim zatvorenim konsultacijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, fokus je bio upravo na situaciji u BiH, gdje su članice ovog tijela dale jasnu i nedvosmislenu podršku njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija istakao je da je podrška BiH kao jedinstvenoj i nedjeljivoj državi došla sa svih strana, izuzev očekivano – iz Ruske Federacije.
Na inicijativu Slovenije, nestalne članice Vijeća sigurnosti, sazvane su konsultacije kao odgovor na događaje koji su uslijedili nakon što je lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dodikova reakcija na ovu presudu bila je uvođenje seta neustavnih zakona u entitetu Republika Srpska, što je izazvalo dodatne tenzije u cijeloj zemlji.
Lagumdžija je posebno naglasio da su svi članovi Vijeća sigurnosti, osim Rusije, jednoglasno podržali rad visokog predstavnika i misije Althea, te istakli važnost očuvanja mira i stabilnosti u BiH. Prema njegovim riječima, svaka pomisao na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i teritorijalnog integriteta BiH naišla je na osudu, dok je problem secesionističke politike jasno lociran – u potezima koje vuče Dodik.
Na ovim konsultacijama posebno je apostrofirano da:
-
Svaka vrsta nasilja ili pokušaj secesije nema podršku međunarodne zajednice.
-
Visoki predstavnik Christian Schmidt uživa pun legitimitet i podršku ključnih članica Vijeća sigurnosti.
-
Misija Althea ostaje važan faktor sigurnosti u BiH.
Lagumdžija se osvrnuo i na pokušaj Rusije da, u dogovoru s Beogradom i Banjom Lukom, inicira raspravu koja bi skrenula fokus sa Dodikovih poteza na legitimitet visokog predstavnika. Prije dvije sedmice, upravo na zahtjev ruskog predstavnika, pokrenuta je takva rasprava, no ona nije naišla na širu podršku. Naprotiv, Rusi su ostali usamljen glas u pokušaju delegitimizacije OHR-a, što pokazuje koliko je ostatak međunarodne zajednice čvrst u stavu da BiH mora ostati stabilna, suverena država.
Također, ambasador BiH podsjetio je na kontinuitet ruske politike koja već godinama pokušava destabilizirati BiH. Cilj je, prema Lagumdžiji, jasan: eliminacija OHR-a, paralelno s pokušajem slabljenja Ustavnog suda BiH, što bi predstavljalo udarac ne samo na Dejtonski sporazum, već i na cjelokupan ustavni poredak zemlje. Takav rasplet bi otvorio vrata daljoj dezintegraciji države.
Poseban izazov u ovom trenutku predstavlja i Dodikova najava da će pokušati iskoristiti ruski veto kako bi spriječio produženje mandata EUFOR-ovih snaga u BiH. On je ranije otvoreno prijetio komandantu misije Althea, koristeći retoriku koja dodatno doprinosi nesigurnosti i podizanju tenzija.
Evropa, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom, ostaje ujedinjena u stavu da se Dejtonski sporazum i mir u BiH ne smiju dovesti u pitanje. Ključne članice Vijeća sigurnosti dale su punu podršku misiji Althea, svjesne da stabilnost BiH ima dalekosežan utjecaj na sigurnost cijele regije.
Na kraju, sve navedeno ukazuje da međunarodna zajednica jasno prepoznaje gdje leži izvor problema. Dok god postoji jedinstven front u podršci BiH kao jedinstvenoj državi, pokušaji destabilizacije neće naići na plodno tlo. Ostaje da se vidi koliko će domaće političke snage biti spremne iskoristiti ovu podršku i krenuti putem jačanja institucija, umjesto što se troši energija na destruktivne i retrogradne projekte. U trenutku kada se BiH suočava s ozbiljnim izazovima, jasno je da svaki pokušaj narušavanja njenog suvereniteta neće biti tolerisan – ni unutar, ni izvan njenih granica.
Ono što dodatno ohrabruje u cijeloj situaciji jeste činjenica da je međunarodna zajednica, bez obzira na pojedinačne opstrukcije, konačno zauzela odlučan i jedinstven stav prema očuvanju stabilnosti BiH. Politička previranja unutar zemlje ne smiju biti iskorištena za ugrožavanje mira i poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom. BiH ima priliku, uz jasnu podršku najvažnijih međunarodnih aktera, da ojača svoje institucije, sačuva suverenitet i konačno zatvori poglavlje neprekidnih unutrašnjih blokada. Ključno je da domaće vlasti prepoznaju ovu priliku i shvate da je njihova odgovornost da interese građana stave ispred ličnih ili entitetskih ambicija. Jer, koliko god podrška izvana bila važna, konačna odluka o budućnosti BiH mora doći iznutra – od onih koji je zovu svojom domovinom.
