Situacija u Bosni i Hercegovini ponovno je dospjela u žižu međunarodne javnosti, ovoga puta kroz rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Na zahtjev Slovenije, nedavno su održane konsultacije zatvorenog tipa, gdje se raspravljalo o aktuelnim dešavanjima u BiH, a poseban fokus bio je na sigurnosnim izazovima i političkim tenzijama. O samom toku ovih razgovora i atmosferi koja je vladala među članicama Vijeća sigurnosti govorio je Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima.
Prema njegovim riječima, situacija na ovim konsultacijama bila je znatno drugačija u odnosu na slične razgovore koji su održani prije petnaestak dana, kada je inicijativa za sastanak došla od strane Rusije. Tada je, naglašava Lagumdžija, pokušano da se pažnja skrene na legitimitet visokog predstavnika i da se odgovornost za krizu prebaci na njegovu funkciju. Međutim, ovoga puta takav narativ nije naišao na plodno tlo.
Na posljednjem sastanku, članice Vijeća sigurnosti su, kako tvrdi Lagumdžija, pokazale jasan zaokret. Umjesto fokusiranja na visokog predstavnika, većina država prepoznala je suštinu problema – pokušaje secesionističkog djelovanja, direktno ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i antiustavno ponašanje političkog rukovodstva iz Republike Srpske. Rusija je ostala dosljedna svojoj ranijoj retorici, dok je Kina, iako su postavljali određena pitanja o potrebi postojanja visokog predstavnika, ipak jasno istakla važnost očuvanja mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Sve članice, uključujući i Kinu, naglasile su važnost očuvanja suvereniteta i jedinstva BiH.
Posebno je značajno što je na ovom sastanku data i nedvosmislena podrška misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Lagumdžija ističe da su gotovo sve ključne zemlje, koje imaju utjecaj na djelovanje EUFOR Altee, izrazile stav da ova vojna misija mora nastaviti sa svojim zadacima, poštujući svoj mandat i doprinoseći stabilnosti zemlje.
Govoreći metaforički, Lagumdžija je ocijenio da „maratonci Milorada Dodika trče posljednji krug“ u cijeloj ovoj političkoj priči. Po njemu, sada je ključno da se institucije Bosne i Hercegovine ponašaju odgovorno, koordinirano i smireno kako bi ova situacija bila dovedena do kraja bez većih potresa. Kao pozitivan primjer naveo je koordinaciju najviših državnih zvaničnika zaduženih za vanjsku politiku – posebno je pohvalio rad člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji je usklađeno djelovao sa kolegom Željkom Komšićem, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, kao i ključnim ambasadorima u važnim destinacijama. Po njemu, ovakva usklađena diplomatija može biti presudna za očuvanje stabilnosti zemlje.
Lagumdžija također naglašava da trenutne aktivnosti koje dolaze iz Republike Srpske nisu spontane niti iznenadne. Po njegovim tvrdnjama, one su dugo i pažljivo pripremane, a početak ove „trke“ za, kako kaže, „svesrpski svet“ datira još od ljeta prošle godine. U razgovorima sa važnim međunarodnim akterima, isticao je da je više puta upozoravao na mogućnost razvoja ovakvih događaja, te da sadašnja situacija nije nikakvo iznenađenje za one koji su pažljivo pratili političku dinamiku u BiH i regionu.
Iz Lagumdžijinog izlaganja jasno se iščitava da vjeruje kako lider Republike Srpske nema razloga za zadovoljstvo. Naprotiv, smatra da bi, s obzirom na reakcije međunarodne zajednice i jedinstven stav većine članica Vijeća sigurnosti, Dodik trebao biti veoma zabrinut.
U konačnici, Lagumdžija poručuje da Bosna i Hercegovina mora ustrajati na svom putu očuvanja mira, stabilnosti i međunarodnog ugleda, te da je međunarodna zajednica jasno pokazala spremnost da podrži te procese. Prema njegovom viđenju, ključ za prevazilaženje krize leži u odgovornom ponašanju domaćih institucija, podršci međunarodnih partnera i odbacivanju svih oblika antiustavnog djelovanja. Vjeruje da će, ukoliko se nastavi ovim kursom, trenutne destabilizirajuće tendencije biti uspješno neutralizirane, a Bosna i Hercegovina sačuvana kao cjelovita, suverena i stabilna država.
Lagumdžija je u svom izlaganju dodatno podcrtao kako trenutna situacija, uprkos izazovima, nudi priliku da se Bosna i Hercegovina konačno pozicionira kao zrela i ozbiljna država koja sama rješava svoje unutrašnje probleme. Poručio je da sada nije vrijeme za politikanstvo, podjele i destruktivne poteze, već za odgovorno vođenje države, u skladu sa međunarodnim pravom i ustavnim poretkom. Naglasio je da BiH mora ostati na kursu euroatlantskih integracija i izgradnje funkcionalne države, gdje svi akteri, bez obzira na političke razlike, moraju staviti interese građana i stabilnost zemlje ispred ličnih ili uskopartijskih ciljeva. Time bi, kako zaključuje, pokazali da su maratonci destabilizacije iscrpili svoje korake, dok su institucije države sposobne istrčati puni krug odgovornosti i stabilnosti.
