Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine, uputio je čestitke povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, naglašavajući važnost ovog datuma za samu državu i sve njene građane. Ovaj dan nosi duboko simboličko značenje, jer je upravo tada, prije 33 godine, održan referendum o nezavisnosti koji je omogućio Bosni i Hercegovini da se oslobodi dugogodišnje strane uprave i postane međunarodno priznati suvereni entitet.
Bosna i Hercegovina je kroz svoju povijest prošla kroz mnoge promjene, često bivajući pod različitim vrstama vlasti ili unutar većih državnih zajednica. Međutim, referendum o nezavisnosti koji se održao 29. februara i 1. marta 1992. godine označio je ključnu tačku preokreta, jer je omogućio Bosni i Hercegovini da povrati svoj suverenitet. Ovim činom, Bosna i Hercegovina je postala samostalna i međunarodno priznata država. Helez je naglasio kako je to bio presudan trenutak za sve njene građane, koji su svojim glasovima i odlukama oblikovali modernu Bosnu i Hercegovinu kakvu danas poznajemo.
Ministar Helez podsjeća da je nezavisnost Bosne i Hercegovine nešto što se mora trajno čuvati i graditi. Izgradnja države nije statičan proces, ona ne može biti uzeta kao nešto što je zauvijek zagarantovano. Helez naglašava da je nezavisnost najranjivija u onom trenutku kada je počnemo smatrati neupitnom. U tom kontekstu, veoma je važno da svi građani budu svjesni odgovornosti koju nosi očuvanje suvereniteta.
Ovaj dan takođe služi kao podsjetnik na žrtve koje su podnijeli oni koji su se borili za slobodu i neovisnost zemlje. Helez je istakao da šehidi i poginuli borci, koji su dali svoj život za domovinu, ostaju simbol hrabrosti i posvećenosti. Oni su temelj na kojem počiva moderno društvo Bosne i Hercegovine, a njihov doprinos nikada ne smije biti zaboravljen. S obzirom na to da je sloboda često bila skupo plaćena, žrtve tih boraca obvezuju svakog građanina da se posveti jačanju Bosne i Hercegovine i očuvanju njenih temeljnih vrijednosti.
Ovaj referendum je ujedno postavio i temelje politike europske Bosne i Hercegovine. Helez naglašava da Bosna i Hercegovina treba biti građanska država u kojoj su svi njeni građani, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost, jednaki pred zakonom. Građanska jednakost i pravo svakog pojedinca da slobodno izrazi svoj glas ostaju ključni principi na kojima Bosna i Hercegovina treba biti izgrađena. Ove vrijednosti ostaju od presudne važnosti u procesu izgradnje stabilne i prosperitetne države.
U svom obraćanju, Helez je još jednom uputio čestitke svim građanima Bosne i Hercegovine, kako onima koji žive u domovini, tako i onima koji su raseljeni širom svijeta. Ovaj dan predstavlja ne samo slobodu, već i opredjeljenje da se nastavi s izgradnjom neovisne i demokratske države koja će svim svojim građanima garantirati prava, pravdu i jednakost.
Na kraju, Helez zaključuje s optimizmom, poručujući da Bosna i Hercegovina mora i dalje živjeti i napredovati, te da će njezina budućnost biti sigurna ukoliko svi građani ostanu posvećeni očuvanju i jačanju svih vrijednosti na kojima je zemlja izgrađena.
Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine predstavlja podsjetnik na ogromne promjene koje je zemlja prošla kroz svoju povijest, ali i izazove s kojima se suočavala u procesu osamostaljenja. Tijekom stoljeća, Bosna i Hercegovina je bila pod različitim vladavinama, a često se nalazila u različitim državnim zajednicama, bilo unutar Habsburške Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Svaka od tih faza ostavila je trag na narodima koji su tu živjeli, oblikujući nacionalnu, kulturnu i političku dinamiku koja se očituje i danas. Iako su u prošlosti postojali trenuci kada su žrtve postale gotovo neizbježne, borba za nezavisnost nije bila samo politička, već i moralna, jer je svaki korak prema slobodi podrazumijevao duboko uvjerenje da Bosna i Hercegovina zaslužuje da bude suverena država. Referendum iz 1992. godine bio je odraz toga kolektivnog uvjerenja i nade da će se nakon decenija borbi, Bosna i Hercegovina napokon osloboditi i preuzeti kontrolu nad vlastitim sudbinama.
Tijekom godina nakon osamostaljenja, Bosna i Hercegovina se suočavala s brojnim izazovima u pokušaju izgradnje stabilne, funkcionalne države koja će moći zadovoljiti potrebe svih svojih građana. Mnoge prepreke su bile postavljene, kako unutar države, tako i izvan nje, a mnoge političke i etničke tenzije ostale su prisutne, otežavajući proces izgradnje povjerenja među različitim narodima. Helez u svom obraćanju naglašava važnost pomirenja i jedinstva, jer samo zajedničkim naporima može se izgraditi socijalno uključivo društvo koje neće biti podjeljeno duž etničkih linija. Svi građani Bosne i Hercegovine moraju imati jednake šanse, bez obzira na njihovu pripadnost. U tom procesu, nezakonite radnje i korupcija moraju biti iskorijenjeni kako bi država mogla izgraditi demokratske institucije koje će odgovarati interesima svih njenih građana. To znači da se mora raditi na jačanju pravne države i smanjenju nejednakosti, što će omogućiti Bosni i Hercegovini da se približi europskim integracijama i postane stabilna članica međunarodne zajednice.
