U ponedjeljak, 3. veljače, održat će se sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u Mostaru, u prostorijama ove organizacije, koja je pod kontrolom Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH. Na ovom sastanku, koji će započeti u 11 sati, planira se rasprava o pripremama za održavanje XII. zasjedanja HNS-a BiH. Osim toga, tema sjednice bit će i trenutna politička situacija u BiH, s posebnim naglaskom na prijedloge opozicije iz entiteta Republika Srpska o prekompoziciji vlasti na državnoj razini. Ove aktivnosti dolaze u trenutku kada politička scena BiH prolazi kroz značajne turbulencije.
Jedan od ključnih razloga za održavanje ove sjednice je razmatranje prijedloga opozicije u RS-u koji traži promjene u strukturi vlasti na državnom nivou, s ciljem razblokiranja europskog puta BiH. Kako izvještava “Slobodna Bosna”, čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović, zajedno s liderima stranaka okupljenih unutar HNS-a, trebao bi razgovarati o smjeni ministara iz SNSD-a u Savjetu ministara BiH, koji trenutno ometaju napredak zemlje prema Europskoj uniji. Ovaj prijedlog dolazi u kontekstu blokade koju je postavio Milorad Dodik i njegova stranka SNSD, koji koriste političku moć kako bi usporili eurointegracijske procese BiH.
U ovoj situaciji, čelnici stranaka iz RS-a, uključujući SDS, PDP i Listu za pravdu i red predvođenu Nebojšom Vukanovićem, uvjereni su da postoji dovoljan broj ruku u Predsjedničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH da se izvrši smjena ministara SNSD-a, uključujući Amidžića, Košarca i Hurtića. Takva smjena, prema mišljenju opozicije, bila bi ključna za blokadu SNSD-ovih poteza koji trenutno koče daljnji napredak BiH prema EU-u.
S obzirom na to da SNSD i HDZ imaju ukupno 10 poslanika u Predstavničkom domu, od 42, te 6 delegata u Domu naroda, od 15, jasno je da nemaju većinu i da bi bilo potrebno da se druge stranke ne povuku i ne pristanu na bilo kakve ustupke prema SNSD-u ili HDZ-u. To bi, prema riječima Nebojše Vukanovića, značilo akt izdaje naroda. On je poručio da bi svaki političar koji bi na bilo koji način podržao ucjene Dodika i Čovića, bilo da se ne pojavi na sjednici, suzdrži ili na bilo koji način omogući opstrukciju prijedloga opozicije, morao snositi teške političke posljedice.
Ove tvrdnje samo potvrđuju intenzivnu političku dinamiku koja se odvija unutar BiH, gdje se stranke različitih političkih orijentacija natječu za kontrolu i utjecaj na političke procese koji oblikuju budućnost zemlje. Oporbeni lideri iz RS-a također se protive bilo kakvim pokušajima da se zaustavi smjena ministara SNSD-a, smatrajući da je ovo ključni korak za jačanje političkog sistema koji će omogućiti BiH da nastavi sa svojim europskim putem.
S obzirom na ozbiljnost situacije, u kojoj se europska integracija BiH sudara s političkim interesima stranaka koje se protive toj integraciji, sjednica HNS-a će zasigurno biti važan korak u političkom procesuiranju ove krize. Za političare koji budu uključeni u odlučivanje o ovim pitanjima, posljedice mogu biti dalekosežne, jer bi svaka podrška blokadama mogla biti shvaćena kao izdaja i dovesti do gubitka podrške birača.
Zaključno, ovaj susret u Mostaru bit će ključan za budućnost političkog okvira BiH i njenu daljnju integraciju u Europsku uniju. Dok se politički lideri bore za svoj utjecaj i pozicije unutar državnih institucija, zemlja se suočava s izazovom kako postići unutarnju stabilnost i napredak na putu prema EU. Posljedice današnjih odluka neće biti samo političke, već i društvene, jer će oblikovati odnose unutar BiH i njezinu poziciju u međunarodnoj zajednici.
U konačnici, predstojeća sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru predstavlja samo jedan od mnogih ključnih trenutaka u političkoj dinamici BiH, koja se sve više komplikuje u kontekstu europskih integracija. Ukoliko opozicija iz RS-a uspije realizirati svoju inicijativu za smjenu ministara iz SNSD-a, to bi moglo otvoriti put za novi politički okvir koji bi omogućio BiH da ubrza svoje pristupanje EU-u. Međutim, prepreke su i dalje velike, jer političke podjele i nacionalistički interesi nastavljaju oblikovati odluke na najvišim razinama vlasti. Stoga, iako evropski put BiH ostaje cilj koji je od velike važnosti za stabilnost zemlje, političke igre i strategije stranačkih lidera mogu značajno usporiti ili čak blokirati te procese. Taj trenutni politički izazov zahtijeva od svih strana da pokažu veću spremnost na kompromis i suradnju, kako bi se osigurao napredak na europskoj sceni i izgradnja boljeg političkog sistema unutar BiH.
