U političkom okruženju Bosne i Hercegovine, napetosti između vlasti i opozicije često dolaze do izražaja kroz zakonske i ustavne poteze, a nedavna prijetnja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vezana za Izborni zakon RS-a izazvala je veliku pažnju. Naime, Dodik je najavio mogućnost ponovnog aktiviranja tog zakona, koji je prethodno stavljen van snage od strane Ustavnog suda BiH. Ovaj potez izazvao je odgovor od strane Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je upozorio na ozbiljne pravne posljedice ukoliko bi došlo do njegove ponovne aktivacije.
Kao što je poznato, Izborni zakon RS-a bio je usvojen od strane Narodne skupštine Republike Srpske, no Ustavni sud BiH ga je 2024. godine poništio, navodeći da je zakon u suprotnosti sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Konkretno, osporeno je to što zakon preuzima nadležnosti institucija BiH, što je smatrano neustavnim, jer se time narušava ravnoteža moći između entiteta i institucija na državnoj razini. Ustavni sud BiH je u tom kontekstu donio odluku koja je ukinula zakon i time spriječila njegovu primjenu.
Dodik, međutim, ne odustaje od svog stava i, kako je najavio putem društvene mreže X, planira ponovo aktivirati ovaj zakon. On smatra da je izbacivanje kadrova SNSD-a s državne vlasti posljednji potez USAID-a, implicirajući da vanjski faktori utječu na političku dinamiku unutar BiH. Dodik je istakao da će, u skladu s tim, ponovno pristupiti aktiviranju Izbornog zakona RS-a.
Ubrzo nakon ove izjave, Denis Zvizdić je reagirao. On je jasno poručio da bi ponovna aktivacija zakona bila antiustavna i dovela do pravnih posljedica. Zvizdić je podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH, koji je na temelju apelacije koju je on sam podnio, stavio van snage zakon zbog njegove suprotnosti s višim pravnim aktima države. Ustvrdio je da bi pokušaj ponovnog uvođenja zakona bio suprotan Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH, te da bi nositelji takvih aktivnosti mogli biti podložni Krivičnom zakonu BiH.
Ovdje se postavlja ključno pitanje: što bi značilo ponovo aktiviranje ovog zakona u kontekstu trenutne političke situacije u BiH? Ako bi Dodik zaista pokušao provesti svoju prijetnju, suočio bi se s ozbiljnim pravnim posljedicama, jer bi takav čin predstavljalo kršenje Ustava BiH. Zvizdić, kao jedan od najistaknutijih političara iz Sarajeva, jasno je dao do znanja da bi to izazvalo daljnje komplikacije u već turbulentnom političkom okruženju.
Izborni zakon Republike Srpske ima duboke političke i institucionalne implikacije, jer se smatra da pokušava ograničiti ulogu državnih institucija BiH u odlučivanju o pitanjima koja bi trebala biti zajednička. To bi moglo dovesti do novih političkih i pravnih problema, posebno u trenutnom okruženju u kojem BiH pokušava balansirati između različitih etničkih i političkih interesa, unutar samih entiteta kao i na državnoj razini.
Reaktivacija Izbornog zakona RS-a također bi mogla pogoršati odnose unutar same BiH, posebno između vlasti RS-a i bošnjačkih političkih lidera, kao što je Denis Zvizdić. Politička stabilnost BiH već je pod velikim pritiskom, a svaki novi pokušaj centralizacije moći ili narušavanja ravnoteže između entiteta mogao bi izazvati daljnje tenzije koje bi zaustavile bilo kakav napredak u procesu reformi i integracija.
Iako su politički sukobi između vlasti i opozicije u BiH stalna pojava, ovo pitanje ima potencijal da postane jedan od ključnih izazova za budućnost države. Zvizdić je jasno poručio da bi pokušaj ponovne aktivacije zakona bio protivzakonit i mogao dovesti do pravnih posljedica za one koji ga implementiraju. To bi moglo označiti novu fazu u političkoj borbi, ali i novi izazov za pravnu sigurnost i stabilnost institucija BiH.
U konačnici, u ovom kontekstu, politika BiH ostaje duboko podijeljena, a daljnji koraci u vezi s Izbornim zakonom RS-a mogli bi odlučiti hoće li zemlja napredovati prema stabilnosti ili će ući u još dublju političku krizu.
