Poskupljenja u Bosni i Hercegovini: Izazovi svakodnevice
U posljednjem periodu, Bosna i Hercegovina se suočava s dramatičnim poskupljenjima koja dodatno otežavaju životni standard građana. Iako su službeni statistički podaci objavljeni, stvarnost na terenu pokazuje da se svakodnevica većine građana pretvara u borbu za preživljavanje. Agencija za statistiku BiH je u novembru 2025. godine zabilježila rast cijena od 4,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što, iako naizgled umjereno, ima ozbiljne posljedice po životni standard. U ovom članku istražujemo dubinu i složenost ovog problema, kao i njegove posljedice na svakodnevni život građana.
Struktura poskupljenja i njen uticaj
Analizirajući strukturu poskupljenja, primijetno je da neka od najvažnijih životnih potrepština beleže znatne poraste. Hrana i bezalkoholna pića su poskupjeli za 6%, dok su troškovi za stanovanje i režije porasli za 6,6%. Ovi podaci nisu samo brojke; oni označavaju drastične promjene u životima ljudi koji se bore da plate osnovne troškove. Na sektor zdravstva također padaju veći tereti, s rastom od 5%. Ovi troškovi često su neizbježni, a mnogi građani se suočavaju s dilemama o tome hoće li potrošiti novac na medicinsku njegu ili na osnovne životne potrebe.
Troškovi u restoranima i hotelima su skočili za čak 7,7%. Ovi podaci jasno pokazuju da se poskupljenja direktno odražavaju na svakodnevni život građana, a najugroženije su porodice sa nižim primanjima. U nekim slučajevima, građani su primorani smanjiti potrošnju u restoranima i odustati od izlazaka, što dodatno utječe na sektor usluga. Ove promjene dovode do smanjenja zaposlenosti u ugostiteljstvu i povezanih industrija, stvarajući dodatni pritisak na ekonomiju.
Poremećaji u potrošačkoj korpi
Jedan od najalarmantnijih podataka predstavlja sindikalna potrošačka korpa koja je u novembru 2025. godine iznosila 3.355,25 KM. Kada se uporedi s prosječnom platom u Federaciji BiH od 1.603 KM, a posebno s minimalnom platom od 1.000 KM, jasno je da prosječna primanja ne pokrivaju ni polovinu osnovnih mjesečnih troškova. Na primjer, porodica sa dvoje djece, koja se oslanja na prosječnu platu, teško da može pokriti troškove hrane, stanovanja i obrazovanja, što ih dovodi do sve većih finansijskih poteškoća. Ovakva situacija dovela je do toga da građani sve više pribjegavaju zaduživanju ili se odlučuju za drastična odricanja u potrošnji. Mnogi su primorani uzeti kredite kako bi ispunili osnovne životne potrebe, zadužujući se dodatno u situaciji kada su njihovi prihodi već na rubu. Drastična odricanja od kupovine odjeće, obuće, pa čak i osnovnih potrepština postala su svakodnevnica. Ova situacija nije održiva i može dovesti do dugoročnih problema, uključujući i povećanje broja bankrota među domaćinstvima.
Finansijski pritisci i njihovi uzroci
Početak nove godine donio je dodatne izazove. Povećanje akciza rezultiralo je porastom cijena cigareta i duhana, dok su porast cijena električne energije dodatno opteretili budžete domaćinstava. U Republici Srpskoj, računi su u prosjeku porasli za 10%, a slični trendovi u Federaciji BiH su tokom prošle godine već iscrpili obitelji. Ovi troškovi se ne zaustavljaju na električnoj energiji; povećanje cijena energenata će se odraziti i na druge sektore, poput transporta i proizvodnje, čime se dodatno povećava pritisak na potrošače. Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-poduzetničke komore regije Banja Luka, naglašava da su nova poskupljenja usluga neizbježna zbog rasta cijena repromaterijala, voda i javnih usluga, najavljujući povećanja od 10 do 15 posto. Ovo povećanje dodatno opterećuje privredu i smanjuje konkurentnost lokalnih preduzeća, što može dovesti do smanjenja zaposlenosti i daljnjeg pogoršanja ekonomske situacije.
Teške sudbine građana
Dok se statistički podaci prate, iza njih se kriju teške sudbine bh. porodica. Primjer jedne majke troje djece iz Sarajeva oslikava svakodnevne izazove s kojima se suočavaju mnogi građani. “Sa našim platama možemo samo kupiti hranu i platiti račune. Sve ostalo je luksuz. Ljudi uzimaju kredite za goli život. Muž i ja već planiramo dodatne poslove kako bismo preživjeli 2026. godinu,” izjavila je ona. Ova izjava najbolje ilustruje realnost koju žive porodice u Bosni i Hercegovini, gdje se mnogi bore da ispune osnovne životne potrebe. Ova situacija nije izolovana; ona se ponavlja u mnogim domaćinstvima širom zemlje. Stariji su građani često najviše pogođeni, jer su njihova primanja fiksna, a troškovi rastu. U isto vrijeme, mladima je otežano započeti samostalan život, jer se suočavaju s visokom nezaposlenošću i nesigurnim radnim mjestima. Ova generacijska borba dodatno produbljuje socijalne razlike i stvara osjećaj beznađa među mladima, koji se često sele u inostranstvo u potrazi za boljim prilikama.
Zaključak: Neizvjesna budućnost
U svjetlu svih ovih izazova, građani Bosne i Hercegovine ostaju zarobljeni u ciklusu visokih cijena i niskih primanja. Suočavaju se s neizvjesnošću koja postaje jedina konstanta u njihovim životima. Uz sve veće troškove i stagnaciju plata, postavlja se pitanje kako će se ovaj trend nastaviti i kakve će posljedice imati na budućnost bh. porodica. Bez adekvatne intervencije vlasti, situacija će se samo pogoršavati, a mnogi građani će postati još ranjiviji. Hitna reakcija vlasti je potrebna kako bi se olakšao položaj građana i omogućila bolja životna budućnost za sve. Potrebne su mjere koje će stabilizovati cijene osnovnih potrepština, ali i strategije za povećanje plata koje će omogućiti ljudima da dostojanstveno žive od svog rada. Samo na taj način može se izbjeći daljnje pogoršanje situacije i osigurati bolja perspektiva za buduće generacije. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će se suočiti s izazovima koji bi mogli ugroziti njen društveni i ekonomski napredak.
