Njemačka ambasada odbacila tvrdnje Milorada Dodika o protivustavnosti izborne tehnologije
Njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini odlučno je odbacila navode predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da je izborna tehnologija, koja bi trebala biti korištena na izborima 4. oktobra, navodno protivustavna u Njemačkoj. U svom reagovanju ambasada je pojasnila da se radi o tvrdnji koja ne odgovara činjenicama i koja pogrešno tumači odluke njemačkih institucija, posebno Saveznog ustavnog suda iz 2009. godine.
Prema objašnjenju Ambasade, njemački Ustavni sud tada nije zabranio izbornu tehnologiju kao takvu, nego je naglasio da svako tehničko sredstvo koje se koristi u izbornom procesu mora ispunjavati određene demokratske standarde. Ključni princip je javnost izbora, odnosno mogućnost da građani, posmatrači i nadležni organi mogu provjeriti da je glasanje provedeno po pravilima i da se rezultati mogu kontrolisati.
Upravo zato se, kako navode, u praksi koristi i dodatno ručno prebrojavanje glasova, što je mehanizam koji se može primijeniti i u Bosni i Hercegovini.
Ovakvo pojašnjenje ima važan politički i institucionalni kontekst, jer se u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme vodi rasprava o modernizaciji izbornog procesa. Izborna tehnologija, uključujući skenere, elektronsku podršku i druge vidove tehničke asistencije, zagovara se kao alat koji može smanjiti ljudske greške, ubrzati obradu podataka i smanjiti prostor za nepravilnosti. S druge strane, pojedini politički akteri tvrde da nove tehnologije mogu otvoriti dodatne mogućnosti za manipulacije.
Zbog toga je pitanje povjerenja u tehnologiju postalo jednako političko koliko i tehničko pitanje.
Njemačka ambasada je također odbacila i Dodikove optužbe da je bivši visoki predstavnik Christian Schmidt promovirao njemačku izbornu opremu kako bi, kako je naveo lider SNSD-a, “spasio njemačke kompanije od propasti”. U saopćenju je naglašeno da takve tvrdnje nemaju uporište u činjenicama i da predstavljaju netačno prikazivanje procesa nabavke.
Izbor dobavljača, kako je istaknuto, obavljen je putem javnog tendera koji je raspisala i provela Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, što znači da je procedura išla kroz institucionalni i transparentni okvir.
Ovaj detalj je posebno značajan jer se javni tenderi u oblasti izborne administracije provode upravo kako bi se izbjegla sumnja u pogodovanje, politički utjecaj ili skriveni interes. U demokratskim društvima nabavka opreme za izbore ne smije biti rezultat privatnih dogovora ili ad hoc političkih odluka, već mora proći kroz propisanu proceduru. Time se, barem u formalnom smislu, štiti i integritet procesa i povjerenje javnosti.
Njemačka ambasada je upravo na tom principu gradila svoje obrazloženje, naglašavajući da se Njemačka dosljedno zalaže za transparentne, fer i provjerljive izbore.
U odgovoru na Dodikove tvrdnje ambasada je podsjetila i na širi cilj uvođenja savremenih izbornih rješenja: povećanje povjerenja građana u institucije. U društvima gdje je povjerenje u izborne rezultate često poljuljano, svaka reforma mora biti praćena jasnim pravilima, javnim nadzorom i mogućnošću kontrole. Zbog toga se u međunarodnoj praksi posebno insistira na modelu u kojem tehnologija ne zamjenjuje ljudsku kontrolu, nego je dopunjuje.
Tehnologija sama po sebi nije garancija poštenih izbora, ali može biti važan alat ako je pravilno uvedena i nadzirana.
Istovremeno, ova reakcija Njemačke ambasade otvara i pitanje odnosa prema činjenicama u javnom političkom prostoru BiH. Dodik je i ranije iznosio tvrdnje o novim izbornim tehnologijama, tvrdeći da su podložne manipulacijama i prekrajanju izborne volje. Zbog takvih izjava Centralna izborna komisija BiH mu je ranije izricala i kazne.
Uprkos tome, on je ponovo optužio međunarodne predstavnike i CIK za navodno namještanje izbornog procesa, što je ambasada u svom reagovanju ocijenila kao niz neistina koje ne odgovaraju stvarnom stanju stvari.
U pozadini cijele priče nalazi se mnogo šire pitanje političke komunikacije i odgovornosti javnih funkcionera. Kada visoki politički lideri iznose neprovjerene tvrdnje o izbornom procesu, to može dodatno produbiti nepovjerenje među građanima i otežati svaku buduću reformu. U zemlji u kojoj su izborni rezultati i dalje predmet čestih sporova, takve izjave imaju snažan odjek i mogu utjecati na atmosferu uoči izbora.
Zato su reakcije diplomatskih predstavništava, institucija i organizacija koje prate izbore važne ne samo zbog demantija, nego i zbog očuvanja osnovnih demokratskih standarda.
Njemačka ambasada je svojim obraćanjem poslala jasnu poruku da se tehničke inovacije u izbornom sistemu ne smiju predstavljati kao prijetnja bez ozbiljnih dokaza. Naprotiv, ako su uvedene kroz zakonit postupak, uz javni nadzor i mogućnost provjere, one mogu pomoći da se izbori učine efikasnijim i pouzdanijim.
U tom smislu, spor nije samo oko jedne opreme ili jednog tendera, nego oko šireg pitanja: da li politički akteri žele jače institucije i više povjerenja, ili nastavljaju koristiti sumnju i optužbe kao sredstvo političkog obračuna.
Kako se približava izborni datum, očekuje se da će tema izborne tehnologije i dalje biti predmet političkih polemika. Međutim, poruka iz Njemačke ambasade je jasna: odluke o izbornoj opremi moraju se tumačiti na osnovu prava, procedura i činjenica, a ne kroz političke spekulacije.
U tom smislu, važnost transparentnog izbornog procesa u Bosni i Hercegovini ostaje ključna i za građane i za institucije, jer samo izbori koji se mogu provjeriti mogu biti i izbori kojima se vjeruje.
