Konaković najavio diplomatske mjere nakon reakcija iz Srbije: nepoželjne osobe, povlačenje saglasnosti i nova poruka EU
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković obratio se u utorak, 8. septembra, na vanrednoj konferenciji za medije u atriju Ministarstva vanjskih poslova BiH, gdje je detaljno govorio o najnovijim političkim i diplomatskim dešavanjima u zemlji i regionu.
Nastup je uslijedio nakon niza događaja koji su dodatno zaoštrili odnose Sarajeva i Beograda, ali i nakon Konakovićeve najave da će Ministarstvo preduzeti konkretne korake kao odgovor na, kako je ocijenio, neprimjerene postupke i poruke koje dolaze iz Srbije.
Na konferenciji je posebno naglasio da Bosna i Hercegovina ne može ostati ravnodušna prema političkim porukama koje se posljednjih dana šalju iz susjedne države, naročito nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića i reakcija dijela srbijanskih zvaničnika. Konaković je poručio da je riječ o atmosferi koja podsjeća na devedesete godine i da takvo ponašanje ozbiljno zabrinjava institucije BiH, ali i širu javnost koja očekuje odgovorniji odnos prema regionalnoj stabilnosti.
Jedna od ključnih tema bio je i odnos prema evropskim zvaničnicima, odnosno reakcijama predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste. Konaković je rekao da je vidio njihovu naknadno korigovanu izjavu, ali je istakao da ona, po njegovom mišljenju, i dalje ne imenuje dovoljno jasno najodgovornije aktere za događaje i poruke koje su uslijedile.
Prema njegovim riječima, Evropska unija jeste pokazala spremnost da ispravi dio štete, ali je ostala nedovoljno precizna u osudi onoga što se događa.
U svom obraćanju Konaković je postavio i niz ozbiljnih pitanja evropskim institucijama, posebno insistirajući na tome da se ne može govoriti samo o “nekoliko pojedinaca” kada se, kako je rekao, jasno vidi širi politički obrazac i odgovornost. Posebno je naglasio da se ne može zaobići pitanje uloge srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, te da je, prema njegovom mišljenju, važno stvari nazvati pravim imenom.
Istakao je da Bosna i Hercegovina cijeni korekciju prvobitne izjave, ali da je i dalje nezadovoljna njenom jasnoćom i političkom porukom.
Najznačajniji dio konferencije odnosio se na konkretne diplomatske poteze. Konaković je saopćio da je, u skladu s Pravilnikom o proglašavanju nepoželjne osobe, donio odluku kojom su Milan Dulanović, vojni ataše u Ambasadi Srbije, i Darko Maksimović, savjetnik predstavnika BIA-e, proglašeni nepoželjnim osobama u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, obojica imaju rok od 48 sati da napuste teritoriju BiH.
Ovaj potez predstavlja jednu od najoštrijih diplomatskih mjera koje Ministarstvo vanjskih poslova može primijeniti u ovakvim okolnostima.
Konaković je dodatno pojasnio da se ovdje ne radi samo o simboličnoj poruci, već o institucionalnom odgovoru države na, kako je rekao, djelovanje koje nije u skladu s interesima Bosne i Hercegovine. Takve odluke, prema njegovom obrazloženju, šalju poruku da BiH ima pravo da štiti svoj politički i sigurnosni integritet, naročito kada postoji sumnja da određeni pojedinci svojim djelovanjem prelaze granice diplomatskog ponašanja.
Iako nije ulazio u sve operativne detalje, jasno je stavio do znanja da će Ministarstvo u narednom periodu pažljivo pratiti situaciju.
Povlačenje saglasnosti na deklaraciju i udaljavanje od sporazuma u kojima učestvuje i Srbija
Osim proglašenja nepoželjnih osoba, šef bh. diplomatije najavio je i dodatne korake koji se odnose na određene međunarodne i regionalne dokumente. Kako je objasnio, Bosna i Hercegovina će se povući iz pojedinih sporazuma i deklaracija u čijem je potpisivanju ili primjeni uključena i Srbija, jer aktuelna politička situacija, po njegovom mišljenju, ne ostavlja prostor za takvu vrstu saradnje bez ozbiljnog preispitivanja.
Ovakav potez, iako politički osjetljiv, predstavlja signal da zvanično Sarajevo želi zauzeti tvrđi stav prema odnosima u regionu.
Posebno je istakao da je Bosna i Hercegovina danas povukla saglasnost na zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, dokument koji je trebalo da bude potpisan 1. oktobra u Crnoj Gori. Konaković je objasnio da BiH neće potpisivati “prazne papire” dok, kako je naveo, na djelu vidi politiku koja podsjeća na devedesete godine i koja ne doprinosi smirivanju tenzija u regionu.
O ovom potezu, kako je naglasio, već je obaviještena Vlada Crne Gore.
Takva odluka ima i širi diplomatski značaj jer pokazuje da Bosna i Hercegovina, barem u ovom trenutku, ne želi učestvovati u formalnim regionalnim inicijativama koje ne prate realno stanje na terenu. U praksi, povlačenje saglasnosti znači političku poruku da se saradnja ne može graditi samo na protokolarnim gestama, već na konkretnom poštovanju suvereniteta, međusobnog uvažavanja i jasnog distanciranja od ratne retorike i veličanja zločina.
Širi politički kontekst: odnosi Sarajeva i Beograda pred novim iskušenjem
Konakovićevi potezi dolaze u trenutku kada su odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije već dugo opterećeni neriješenim pitanjima iz prošlosti, ali i savremenim političkim neslaganjima. Posebno osjetljive teme su način na koji se u Srbiji tretiraju presude za ratne zločine, odnos prema presuđenim ratnim zločincima i javni istupi zvaničnika koji često izazivaju burne reakcije u BiH.
U takvoj atmosferi, svaka diplomatska odluka dobija dodatnu težinu i često se tumači i kao poruka unutrašnjoj, a ne samo vanjskoj publici.
Konaković je, prema ocjenama političkih analitičara, pokušao poslati poruku da država mora reagovati kada procijeni da je narušen njen interes, ali i da ne želi ostati pasivna pred narativima koji negiraju bolnu prošlost regiona. Njegova izjava o “Srbiji iz devedesetih” posebno je odjeknula, jer evocira period ratova, agresije i dubokih trauma koje i danas oblikuju odnose u jugoistočnoj Evropi.
Upravo zbog toga, svaka diplomatska eskalacija nosi rizik daljeg zahlađenja odnosa, ali i otvara pitanje koliko su regionalni mehanizmi saradnje zaista održivi bez iskrenog političkog distanciranja od prošlosti.
Na kraju, Konakovićev nastup pokazuje da Ministarstvo vanjskih poslova BiH ulazi u fazu odlučnijeg djelovanja, barem kada je riječ o odnosu prema Srbiji i pojedinim međunarodnim partnerima. Proglašenje nepoželjnih osoba, povlačenje saglasnosti na deklaraciju i otvorena kritika evropskih institucija predstavljaju paket mjera koji jasno pokazuje da Bosna i Hercegovina želi da bude tretirana ozbiljno i sa uvažavanjem.
U narednim danima biće važno pratiti reakcije iz Beograda, Podgorice i Brisela, jer će upravo one pokazati da li će ova diplomatska kriza voditi daljem zahlađenju ili eventualnom pokušaju smirivanja tenzija.
