Tri kandidata u završnici za novog reisu-l-ulemu: pred Islamskom zajednicom važna odluka 10. oktobra
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ulazi u jedan od najvažnijih institucionalnih trenutaka u posljednjih nekoliko godina, nakon što je Sabor Islamske zajednice potvrdio trojicu kandidata za izbor novog reisu-l-uleme. Odluka o nasljedniku aktuelnog poglavara biće donesena 10. oktobra, kada će Izborno tijelo Islamske zajednice tajnim glasanjem odrediti ko će preuzeti najvišu vjersku funkciju među muslimanima u Bosni i Hercegovini.
U utrci su tri prepoznatljiva imena iz vrha Islamske zajednice: muftija mostarski dr. Salem ef. Dedović, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz prof. dr. Mensur ef. Malkić.
Svaki od njih dolazi s dugogodišnjim iskustvom u vjerskom, obrazovnom i institucionalnom radu, ali i s različitim naglascima u pogledu budućeg vođenja Zajednice, njenog odnosa prema društvu i načina odgovora na savremene izazove.
Izbor reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini nije samo pitanje personalnog kontinuiteta, nego i važan pokazatelj pravca u kojem će se razvijati Islamska zajednica u vremenu obilježenom političkim tenzijama, demografskim padom, društvenim promjenama i stalnim raspravama o položaju Bošnjaka i muslimana u državi. Upravo zato kandidati nisu govorili samo o unutrašnjem funkcioniranju institucije, nego i o širem društvenom okviru u kojem će novi poglavar djelovati.
Malkić: Jačanje terenskog rada, porodice i demografije
Mensur ef. Malkić svoju kandidaturu gradi na ideji kontinuiteta i unapređenja postojećeg rada. Prema njegovom viđenju, Islamska zajednica je u prethodnom periodu ostvarila mnogo, ali sada treba dodatno ojačati komunikaciju s bazom, posebno s imamima, medžlisima i džematima širom zemlje. Takav pristup, kako poručuje, podrazumijeva više prisutnosti na terenu i bolje razumijevanje stvarnih potreba vjernika.
On posebno naglašava da je položaj imama jedan od ključnih stubova funkcioniranja Islamske zajednice. Bez snažnog i motiviranog imamskog kadra, tvrdi Malkić, teško je govoriti o dugoročnom jačanju vjerskog života, odgoja i povjerenja među vjernicima. Uz to, smatra da su mladi i porodica područja na kojima se mora raditi mnogo odlučnije, jer se upravo tu formira budućnost cijelog društva.
Kada govori o odnosu prema politici, Malkić zauzima stav da vjerska institucija mora imati jasno postavljene granice. Islamska zajednica, prema njegovim riječima, ne smije ulaziti u dnevno-političke sukobe niti biti dio stranačkih obračuna, ali istovremeno ne može ostati nijema kada su ugroženi interesi Bošnjaka, muslimana i povratnika. U takvim situacijama, smatra on, Islamska zajednica treba imati snagu da reagira i da svojim autoritetom doprinese zaštiti prava zajednice.
U pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine, Malkić stavlja naglasak na demografsku obnovu, obrazovanje i očuvanje identiteta. Po njegovom mišljenju, Bošnjaci imaju pravo da budu snažni, brojni i organizirani, jer se bez ljudskog potencijala teško mogu čuvati vjera, jezik, kultura i historijsko pamćenje. Zato smatra da Islamska zajednica mora biti aktivna ne samo u vjerskom, nego i u društvenom smislu, kroz podršku porodicama, mladima i obrazovnim procesima.
Dedović: Institucija mora biti iznad stranačkih nadmetanja
Salem ef. Dedović u svom pristupu stavlja akcenat na stabilnost, institucionalnu odgovornost i prilagođavanje savremenim okolnostima. On smatra da Islamska zajednica treba sačuvati sve ono što je do sada kvalitetno urađeno, ali i tražiti nove modele djelovanja koji će odgovoriti promijenjenim društvenim i duhovnim potrebama muslimana u Bosni i Hercegovini i dijaspori.
U njegovom programu posebno mjesto zauzima jačanje veze između vrha Islamske zajednice i lokalnih sredina. Dedović insistira na tome da imami moraju imati veću podršku, ne samo u formalnom, nego i u praktičnom smislu, jer su oni svakodnevno na prvoj liniji kontakta s vjernicima.
Smatra da institucije Islamske zajednice moraju biti prisutnije na terenu i osjetljivije na probleme s kojima se suočavaju džemati, naročito u sredinama gdje je broj Bošnjaka manji i gdje je vjerski život izložen većim izazovima.
Dedović je posebno jasan kada govori o odnosu prema politici: Islamska zajednica ne smije biti dio stranačkih nadmetanja. Po njegovom mišljenju, reisu-l-ulema mora biti moralni i institucionalni autoritet, a ne politički akter. Ipak, to ne znači da vjerski poglavar treba šutjeti kada su povrijeđena prava Bošnjaka ili kada se narušava ustavni i pravni poredak države.
U takvim trenucima, ističe Dedović, reis mora jasno i odgovorno govoriti, podsjećajući političke predstavnike na njihovu obavezu da rade na jačanju institucija Bosne i Hercegovine.
U pogledu budućnosti zemlje, Dedović kao važne tačke ističe evropski put i članstvo u NATO-u, ali i snažnije ulaganje u obrazovanje, porodicu i mlade. Za njega je očuvanje države neraskidivo povezano s razvojem institucija i stvaranjem ambijenta u kojem će ljudi imati sigurnost, perspektivu i razlog da ostanu u zemlji.
Na tom planu, smatra, Islamska zajednica može biti glas savjesti, ali i partner u izgradnji društva koje poštuje zakon i vrijednosti.
Grabus: Islamska zajednica kao zajednica vrijednosti
Nedžad ef. Grabus svoju viziju Islamske zajednice opisuje kroz pojam zajednice vrijednosti, a ne zajednice moći. Takvo razumijevanje podrazumijeva da se institucija ne smije oblikovati prema interesima pojedinaca ili kratkoročnim ambicijama, nego prema principima, procedurama i općem dobru. U tom smislu, Grabus zagovara jačanje institucionalnih kapaciteta, uključivanje zaposlenih u procese odlučivanja i dosljedno poštivanje unutrašnjih pravila i konsenzusa.
Za njega je posebno važno da Islamska zajednica zadrži svoj autoritet kroz ozbiljnost, unutrašnju disciplinu i vjerodostojnost. Smatra da vjerska institucija ne treba da se bavi dnevno-političkim temama niti da reagira na svaki politički spor, ali da mora biti glasna kada su ugrožena ljudska, vjerska i nacionalna prava Bošnjaka.
U tom kontekstu podsjeća i na potrebu odlučne borbe protiv narativa koji negiraju genocid u Srebrenici ili potiču islamofobiju i mržnju prema muslimanima.
Grabus budućnost Bosne i Hercegovine vidi kroz vladavinu prava, borbu protiv korupcije, kvalitetno obrazovanje i društveni razvoj. Po njegovom mišljenju, Islamska zajednica treba biti podrška svemu što jača javni moral, institucije i povjerenje među ljudima, ali bez preuzimanja uloge političkih stranaka. Time se čuva i vjerodostojnost same Zajednice, jer ona svoju snagu crpi iz etike, znanja i služenja zajednici, a ne iz političkog utjecaja.
Iako različito artikuliraju prioritete, sva trojica kandidata polaze od zajedničkog stava da Islamska zajednica mora ostati snažna, institucionalno uređena i bliska vjernicima. Njihove poruke pokazuju da budući reisu-l-ulema neće imati samo religijsku, nego i društvenu odgovornost u vremenu kada se od vjerskih autoriteta očekuje da budu tihi čuvari identiteta, ali i glasni branitelji pravde i dostojanstva.
Izbor 10. oktobra stoga neće biti samo rutinska procedura, nego važna odluka koja može odrediti ton djelovanja Islamske zajednice u narednim godinama. Nakon tajnog glasanja Izbornog tijela bit će poznato ko će naslijediti aktuelnog reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića i preuzeti odgovornost za vođenje jedne od najvažnijih institucija Bošnjaka i muslimana u Bosni i Hercegovini.
Očekivanja su velika, a pred budućim poglavarom nalaze se izazovi koji traže mudrost, institucionalnu snagu i jasnu viziju.
