Inače, zbog svoje uloge, najprije kao predsjednika HVO-a, a potom i predsjednika Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), koju je Međunarodni sud u Hagu okarakterizirao kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, Prlić je osuđen na 25 godina zatvora. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove evidentirao je njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu 14. septembra 2026. godine.
U podnesku koji je u njegovo ime dostavio branilac Steven W. Becker, kako piše Detektor.ba, navodi se da Prlić sada izričito prihvata pravosnažnu presudu i svoju ličnu odgovornost.
„Prihvata svoju ličnu odgovornost za zločine za koje je osuđen. Duboko žali zbog svoje lične uloge u počinjenju tih zločina, bilo svojim postupcima ili propustima“, navedeno je u podnesku.
Prema zahtjevu, Prlić je izrazio „iskreno kajanje“ i saučešće bošnjačkim žrtvama i njihovim porodicama zbog izgubljenih života te fizičkih i psihičkih patnji koje su pretrpjeli.
U njegovoj ličnoj izjavi navodi se da je nakon prethodnog zahtjeva za prijevremeno puštanje nastavio proces preispitivanja vlastite uloge u zločinima. Prlić tvrdi da je tokom boravka u zatvoru, koristeći literaturu i priručnike iz zatvorske biblioteke, počeo drugačije sagledavati posljedice svojih odluka., preenosi slobodna-bosna.ba
„Bolno sam osvijestio da moje odluke nisu bile samo politički ili vojni akti, već da su izravno uništile konkretne ljudske sudbine, porodice i generacije te da trauma žrtava ne prestaje završetkom rata, nego traje i danas“, napisao je Prlić.
Naveo je da je tokom godina prošao put od negiranja i potiskivanja vlastite odgovornosti do njenog, kako tvrdi, potpunog prihvatanja.
„U tom procesu samoispitivanja, razmišljanja o svakom počinjenom zločinu te preispitivanja svoje uloge i odgovornosti za te zločine, u tišini svoje ćelije, sam sa svojim mislima, doživio sam duboku promjenu uma i srca“, naveo je.
Posebno je značajan dio izjave u kojem Prlić govori o odnosu prema presudama međunarodnih sudova, negiranju zločina i veličanju osuđenih ratnih zločinaca.
„Zločine ne čine narodi, nego pojedinci. Zločini se moraju iskreno priznati, a ne negirati. Presude ICTY-ja i MICT-a moraju se poštovati. Osuđeni ratni zločinci ne smiju se proglašavati herojima, jer to izravno i duboko vrijeđa žrtve“, napisao je Prlić.
U svojoj pisanoj izjavi, koja prati podnesak kojim po drugi put traži prijevremeno puštanje na slobodu, Prlić se osvrnuo i na Bosnu i Hercegovinu, koju je nazvao svojom domovinom, navodeći da joj želi punopravno članstvo u Evropskoj uniji te obnovu povjerenja među narodima i građanima zasnovanu na istini i pravdi.
Ukoliko bude prijevremeno pušten na slobodu, obećao je da će ostati dosljedan protivljenju negiranju zločina i glorifikaciji ratnih zločinaca te da će djelovati na izgradnji mira i međusobnog povjerenja u Bosni i Hercegovini. Prema podnesku, Prlić bi nakon eventualnog puštanja živio sa suprugom u Zagrebu, gdje žive i njegove kćerke sa svojim porodicama, a izdržavao bi se od penzije.
Prlić je i ranije podnosio zahtjeve za prijevremeno puštanje, ali ih je Mehanizam odbijao. Haški tribunal je 2013. godine prvostepeno osudio Prlića i još petoricu bivših političkih i vojnih zvaničnika Herceg-Bosne i HVO-a, dok je Žalbeno vijeće u novembru 2017. godine potvrdilo Prlićevu kaznu od 25 godina zatvora.
