Čitluk ili Brotnjo: rasprava o nazivu grada ponovo otvorena nakon obilježavanja Dana branitelja
Rasprava o tome treba li se Čitluk ubuduće službeno zvati Brotnjo ponovo je dospjela u fokus javnosti nakon obilježavanja Dana branitelja Općine Čitluk. Iako je događaj prije svega bio posvećen sjećanju na poginule branitelje i otkrivanju novog spomen-obilježja, uz njega se ponovo otvorilo i osjetljivo pitanje identiteta, historijskog naslijeđa i političkog predstavljanja ovog hercegovačkog kraja.
Upravo zato ova tema nadilazi puku administrativnu dilemu i dotiče način na koji lokalna zajednica želi da se predstavlja, pamti svoju prošlost i oblikuje budućnost.
Na svečanosti su porodice poginulih branitelja otkrile novo spomen-obilježje posvećeno stradalima, čime je događaj dobio snažnu memorijalnu i simboličku dimenziju. Prisustvovali su brojni gosti, među kojima i predstavnici političkog života, lokalnih institucija te članovi porodica poginulih.
Prema saopćenju HDZ-a Bosne i Hercegovine, na obilježavanju su bili i visoki stranački zvaničnici, a posebnu pažnju privukla je poruka Darijane Filipović, koja je tom prilikom istaknula: „Četrdeset i četiri imena i generacije koje dolaze nakon njih – zbog jednih pamtimo, zbog drugih gradimo“. Ta rečenica sažima ideju kontinuiteta između sjećanja na žrtvu i odgovornosti prema budućim generacijama.
Novo spomen-obilježje sadrži 44 imena poginulih branitelja, a sam čin njegovog otkrivanja bio je emotivan trenutak za porodice stradalih i za lokalnu zajednicu. U manjim sredinama ovakva obilježavanja imaju mnogo širu ulogu od pukog protokola: ona postaju mjesto javnog sjećanja, potvrde zajedničkog identiteta i podsjetnik na događaje koji su obilježili noviju historiju.
Zato se i u Čitluku ovaj čin nije posmatrao samo kao komemoracija, nego i kao javna poruka o tome kako zajednica želi da čuva uspomenu na ratne godine i ljude koji su u njima izgubili živote.
Međutim, pažnju javnosti nije privukao samo spomenik. U objavljenim materijalima i vizuelnim prikazima lokaliteta za područje Čitluka korišten je i naziv Brotnjo, što je ponovo otvorilo staru raspravu o mogućoj promjeni službenog naziva općine. Brotnjo je, inače, historijski naziv za šire područje kojem pripada Čitluk i već je dugo prisutan u svakodnevnom govoru, sportu, kulturnim manifestacijama i lokalnom identitetu.
Ipak, jedno je tradicionalno i šire geografsko ime, a nešto sasvim drugo službeni naziv općine ili grada, koji podrazumijeva formalnu proceduru i institucionalnu odluku.
Prema navodima koji su se pojavili u javnosti, dio političkih aktera, među njima i HDZ BiH, već neko vrijeme zagovara ideju da se Čitluk preimenuje u Brotnjo. Kao jedan od argumenata u takvim istupima navodi se stav da postojeći naziv ne odražava dovoljno lokalnu posebnost, ali i tumačenje da nosi historijske veze s osmanskim i turskim naslijeđem.
Takvo obrazloženje, međutim, ostaje u domenu političkog i identitetskog stava, a ne općeprihvaćene činjenice koja bi automatski opravdala promjenu službenog imena. Upravo tu leži suština spora: pitanje naziva nije samo stvar tradicije, nego i pitanje vrijednosnog odnosa prema prošlosti.
U praksi, promjena imena grada ili općine nikada nije jednostavna. Osim što bi zahtijevala institucionalnu proceduru, takav potez podrazumijevao bi izmjene u službenim dokumentima, matičnim evidencijama, adresama, javnim registrima, pečatima, natpisima i brojnim drugim administrativnim i pravnim aktima. To znači da bi svaka eventualna odluka imala konkretne posljedice za stanovnike, institucije, privredu i lokalnu upravu.
Zato se rasprave o preimenovanju u pravilu vode dugo i pažljivo, jer se u njima ne odlučuje samo o nazivu, nego o cijelom nizu praktičnih i simboličkih pitanja.
Posebna dimenzija ove teme leži u činjenici da naziv Brotnjo već ima snažno mjesto u lokalnoj svijesti. On se koristi kao regionalni i kulturni identifikator, pa zagovornici promjene mogu tvrditi da bi službeni naziv konačno uskladio administrativnu oznaku s onim kako se kraj oduvijek doživljava.
S druge strane, protivnici bi mogli upozoriti da službeno ime Čitluk ima vlastiti historijski kontinuitet i prepoznatljivost te da ga nije nužno mijenjati samo zato što je drugi naziv široko ukorijenjen u govoru i tradiciji. Upravo zbog toga ova rasprava nema jednostavan odgovor i lako prerasta u debatu o pripadnosti, naslijeđu i političkim porukama.
Dodatne reakcije izazvale su i fotografije s obilježavanja koje su se pojavile na društvenim mrežama. Prema navodima iz dostavljenog materijala, na njima su bila vidljiva obilježja povezana s Herceg-Bosnom, dok obilježja Bosne i Hercegovine nisu bila uočljiva. Takav detalj dodatno je podgrijao raspravu o tome kakve se političke i historijske poruke šalju tokom javnih manifestacija.
Iako sama prisutnost određenih simbola ne govori nužno o stavovima svih učesnika događaja, u javnom prostoru takvi znakovi često postaju ključni elementi tumačenja i polemika, posebno kada se manifestacija održava u okviru zvaničnog obilježavanja i uz prisustvo javnih dužnosnika.
Važno je napomenuti da između službenog saopćenja, političkog nastupa i javnog tumačenja često postoji velika razlika. Ono što je formalno rečeno na događaju ne mora nužno odražavati širu namjeru svih učesnika, ali u politički osjetljivim sredinama i najmanji detalj može postati povod za novu raspravu.
Upravo se to dogodilo i ovdje: spomenik, komemoracija i sjećanje na žrtve ostali su u prvom planu, ali su ih dodatno zasjenile diskusije o simbolima, imenu mjesta i načinu na koji se lokalna historija interpretira u javnosti.
Za sada nije poznato da je pokrenuta konačna, formalna procedura kojom bi se Čitluk službeno preimenovao u Brotnjo. Ukoliko do toga dođe, lokalna i šira javnost vjerovatno će se suočiti s novim talasom rasprava o tome šta bi takva odluka značila za identitet mjesta, ali i za odnos prema prošlosti i budućnosti. Hoće li inicijativa ostati na nivou političke ideje ili će prerasti u konkretan institucionalni proces, tek treba vidjeti.
Jedno je, međutim, jasno: događaj posvećen sjećanju na 44 poginula branitelja još jednom je pokazao da se u ovom kraju pitanje imena ne može posmatrati odvojeno od pitanja historije, političkog naslijeđa i osjećaja lokalne pripadnosti.
Upravo zbog toga rasprava o Čitluku i Brotnju nije samo priča o nazivu na tabli na ulazu u mjesto. Ona je i priča o tome kako zajednice biraju da pamte, koje simbole izdvajaju kao važne i na koji način žele predstaviti vlastiti identitet.
U tom smislu, svaka naredna odluka, izjava ili inicijativa u vezi s ovim pitanjem biće pažljivo praćena, jer se radi o temi koja dotiče i emocije i politiku, i historiju i svakodnevicu stanovnika ovog dijela Hercegovine.
