Oglasi - Advertisement

Mehmedović poručio da se odluke Ustavnog suda BiH ne mogu ignorisati: „To je udar na ustavni poredak i mir“

Reakcije na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom je neustavnom proglašena zabrana isticanja simbola Armije RBiH na području Republike Srpske, nastavile su potresati političku scenu u zemlji. Među onima koji su najglasnije reagovali bio je zastupnik i političar Šemsudin Mehmedović, koji je oštro kritikovao izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika, ali i širu političku atmosferu u kojoj se, kako tvrdi, godinama tolerišu potezi kojima se osporava državnost Bosne i Hercegovine.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Prema Mehmedovićevim riječima, problem nije samo u jednoj izjavi ili jednom spornom političkom potezu, nego u obrascu ponašanja koji se, kako navodi, ponavlja godinama. On smatra da odbacivanje odluka Ustavnog suda BiH ne treba posmatrati kao uobičajeni politički sukob, nego kao otvoreno osporavanje temeljnih institucija države. Takav pristup, upozorava, ne vodi smirivanju tenzija, nego dodatno produbljuje nepovjerenje i urušava ionako krhku političku stabilnost u Bosni i Hercegovini.

„Odbacivanje odluka Ustavnog suda nije politički hir, nego direktan udar na ustavni poredak, mir i državu Bosnu i Hercegovinu“, poručio je Mehmedović, naglašavajući da se u ovakvim slučajevima ne radi o stvarima koje se mogu relativizirati dnevnom politikom ili koalicionim dogovorima. Po njegovom mišljenju, svako javno ignorisanje odluka najviše sudske instance u zemlji šalje opasnu poruku da se zakoni i ustavni principi mogu prihvatati selektivno, zavisno od političkog interesa.

Posebno se osvrnuo na odnos političkih aktera iz Sarajeva, optužujući ih da su predugo tolerisali Dodikove najave i poteze, najčešće zbog želje da sačuvaju postojeće političke pozicije. Mehmedović tvrdi da je upravo takva vrsta pragmatične šutnje omogućila da se politički pritisci iz entiteta Republika Srpska pretvore u ozbiljan institucionalni problem. Kako navodi, umjesto jasnog i odlučnog odgovora, mnogi su birali kalkulacije, odgađanja i pregovore, nadajući se da će se kriza sama od sebe ublažiti.

„Politika zabijanja glave u pijesak, samo da bi se sačuvale ministarske fotelje i podijelile pozicije, dovela nas je do ove tačke“, istakao je Mehmedović. Ova izjava odražava njegovo uvjerenje da dio političkih struktura u Bosni i Hercegovini više vodi računa o raspodjeli funkcija nego o zaštiti državnih institucija i ustavnog poretka. Time, prema njegovom stavu, politička odgovornost biva zamijenjena interesnim dogovorima koji dugoročno slabe sposobnost države da odgovori na izazove.

U širem političkom kontekstu, sporovi oko odluka Ustavnog suda BiH nisu novost. Još godinama traju napetosti između državnih institucija i vlasti u Republici Srpskoj, posebno kada su u pitanju nadležnosti, simboli, državni zakoni i pitanje poštivanja odluka institucija koje su zadužene za zaštitu ustavnosti. U takvom ambijentu, svaki novi slučaj postaje više od pravnog pitanja: on prerasta u test političke volje, institucionalne otpornosti i spremnosti da se odbrani pravni poredak zemlje.

Mehmedović je poručio i da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne smije tretirati kao predmet političke trgovine. Po njegovom mišljenju, institucije koje čuvaju ustavni poredak moraju ostati izvan pregovaračkih stolova na kojima se dijele funkcije, resori i politički uticaj. Naglasio je da je upravo Ustavni sud jedna od posljednjih brana koja sprječava dublje urušavanje sistema i da bi svako njegovo slabljenje moglo imati dugoročne posljedice po stabilnost države.

„Ustavni sud BiH nije predmet političke trgovine. On je posljednja linija odbrane ustavnog poretka, mira i suvereniteta BiH“, rekao je Mehmedović, dodajući da političari koji danas šute ili relativiziraju napade na institucije sutra mogu ostati bez stvarne mogućnosti da bilo šta brane. Ova poruka dodatno naglašava njegov stav da se odbrana države ne može voditi samo deklarativno, već kroz konkretne poteze, jasne stavove i spremnost da se stane u zaštitu institucija i zakona.

Njegova reakcija dolazi u trenutku kada se bosanskohercegovačka politička scena ponovo suočava s pitanjem granica političkog djelovanja i poštivanja pravosudnih odluka. U društvu u kojem su političke tenzije često visoke, a institucije pod stalnim pritiskom, odluke Ustavnog suda imaju posebnu težinu jer predstavljaju mehanizam kojim se održava pravni okvir države. Zato reakcije poput Mehmedovićeve nisu samo politička polemika, nego i podsjećanje na to koliko je važno da se presude i odluke najviših sudskih tijela poštuju bez izuzetka.

Ovakve poruke istovremeno otvaraju i šire pitanje odgovornosti svih političkih aktera u Bosni i Hercegovini. Ako se institucije selektivno priznaju, a odluke poštuju samo onda kada odgovaraju određenoj političkoj strani, onda se, kako upozoravaju brojni analitičari, stvara opasan presedan. Upravo zato je, prema Mehmedoviću, trenutak da se javnost i političke elite jasno opredijele: ili će braniti državu i njen ustavni poredak, ili će šutnjom dozvoliti njegovo daljnje slabljenje.

Na kraju, njegova poruka ostaje usmjerena na poziv na odgovornost i institucionalnu dosljednost. U zemlji u kojoj je politička nestabilnost često posljedica sukoba oko nadležnosti i tumačenja ustava, insistiranje na poštivanju odluka Ustavnog suda predstavlja, prema Mehmedoviću, minimum državničkog ponašanja. U suprotnom, upozorava, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u još dublji institucionalni i politički vakuum iz kojeg će se teško izlaziti bez ozbiljnih posljedica po mir i funkcionalnost države.