Izazovi mentalnog zdravlja: Suvremeni pristupi i izazovi
U današnjem svijetu, mentalno zdravlje postaje sve važnija tema, posebno među mladima. Prema statistikama, svako sedmo dijete na globalnom nivou ima neku vrstu mentalnih poteškoća, dok je suicid treći vodeći uzrok smrtnosti među mladima. Ovi alarmantni podaci bili su u fokusu stručnog simpozija pod nazivom „Iz tame prema svjetlu: suvremeni pristupi agresivnosti i suicidalnosti“, koji je održan u Mostaru. Ovaj događaj okupio je stručnjake iz različitih oblasti kako bi se razgovaralo o važnosti prepoznavanja rizičnih ponašanja i jačanju multidisciplinarne saradnje u području mentalnog zdravlja.
Stručnjaci ističu potrebu za otvorenim razgovorom
Prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, izv. prof. dr. sc. Antonio Sesar, naglasio je važnost otvorenog razgovora o temama mentalnog zdravlja. „Danas otvaramo tabu teme u društvu.
Pitamo se jesu li naši sugrađani s psihičkim problemima stigmatizirani i koliko smo spremni razgovarati o tim pitanjima,“ kazao je Sesar. Ovaj simpozij je prilika da se razmijene ideje i prakse koje mogu pomoći u prevenciji i liječenju mentalnih poremećaja.
Otvorenost prema ovim temama može smanjiti stigmu koja često okružuje mentalne bolesti i omogućiti onima koji pate da traže pomoć bez straha od osude.
Agresivnost i suicidalnost: od problema do rješenja
Primarijus doc. dr. Marko Pavlović, predstojnik Klinike za psihijatriju, napomenuo je kako agresivnost i suicidalnost nisu samo medicinski problemi, već i društveni fenomeni koji su prisutni u ljudskoj civilizaciji od njenog postanka. „U modernom dobu, posebno u posljednjim desetljećima, vidimo porast ovih problema.
Ovaj simpozij je prilika da se razgovara o načinima kako da se pristupi ovim pitanjima sa svih aspekata,“ dodao je Pavlović. Razgovaralo se o prevenciji, multidisciplinarnom pristupu i važnosti međusektorske saradnje u rješavanju ovih ozbiljnih pitanja.
Na primjer, uključivanje školskih psihologa, socijalnih radnika, i drugih stručnjaka može doprinijeti ranijem prepoznavanju problema i pružanju podrške mladima.
Fokus na djecu i mlade
Doc. dr. znanosti Martina Krešić-Ćorić, voditeljica Odjela za dječju i adolescentsku psihijatriju, također je izrazila zabrinutost zbog globalne krize mentalnog zdravlja među mladima. „Vidimo da dječji i adolescentni psihijatri imaju najviše pregleda među svim psihijatrima, što je zaista zabrinjavajuće.
Važno je da se problemi prepoznaju na vrijeme kako bi se pružila pravovremena pomoć,“ kazala je Krešić-Ćorić. Ona je naglasila potrebu za radom na preventivnim mjerama i obrazovanju, kako bi se smanjio broj slučajeva koji zahtijevaju liječenje u kasnijim fazama života.
Inicijative poput školskih programa prevencije i radioničnih aktivnosti mogu pomoći u osnaživanju mladih i poboljšanju njihovih emocionalnih vještina.
Edukacija kao ključ rješenja
Izvanredna prof. dr. Ana Kaštelan, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije, također se složila da je edukacija ključni korak. „Moramo prebaciti fokus s liječenja na prevenciju. U Hrvatskoj se situacija poboljšava jer imamo sve više specijalista, ali još uvijek se suočavamo s ograničenim kapacitetima unutar bolnica,“ zaključila je Kaštelan.
Ulaganje u obrazovanje stručnjaka i jačanje postojećih resursa su od suštinske važnosti za budućnost mentalnog zdravlja mladih. Kroz edukaciju, budući psihijatri i terapeuti mogu naučiti kako bolje razumjeti i reagirati na mentalne izazove s kojima se mladi suočavaju, čime će se stvoriti efikasniji sistem podrške za njih.
Zajednički pristup: ključ uspjeha
U zaključku, simpozij je naglasio važnost zajedničkog pristupa u rješavanju problema mentalnog zdravlja. Stručnjaci iz različitih oblasti pozvani su da rade zajedno na ovom važnom pitanju. Prepoznavanje problema, otvoren razgovor i edukacija samo su neki od koraka koji će pomoći u stvaranju zdravijeg društva.
Uz podršku šire zajednice, uz korištenje modernih pristupa i resursa, moguće je stvoriti okruženje u kojem će mladi imati priliku za zdraviji i sretniji život. Zajednički napori na nivou lokalnih zajednica, institucija i organizacija mogu donijeti promjene koje će unaprijediti mentalno zdravlje mladih i smanjiti učestalost rizičnog ponašanja.
U konačnici, izazovi mentalnog zdravlja zahtijevaju holistički pristup koji uključuje sve sektore društva. Samo kroz saradnju, edukaciju i otvoren razgovor možemo stvoriti okruženje koje će omogućiti mladima da se razvijaju i prevaziđu prepreke koje im se nameću.
