U posljednje vrijeme sve glasnije odjekuju upozorenja o ozbiljnoj finansijskoj prijetnji po Republiku Srpsku, a jedna od najglasnijih je ona koju iznosi Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS). Ona upozorava da slučaj poznat kao afera “Viadukt” nije izolovani incident, već samo početak mnogo šire i dublje finansijske krize koja se nadvija nad entitetom. Prema njenim riječima, aktuelni arbitražni sporovi čija se vrijednost mjeri u milijardama KM predstavljaju tik-tak bombu koja prijeti da eksplodira u samom srcu javnih finansija Republike Srpske.
U najnovijem izvještaju Pravobranilaštva BiH, koji će biti predstavljen pred parlamentarcima, navodi se podatak koji je izazvao veliku zabrinutost: vrijednost svih arbitražnih sporova i mirnih zahtjeva protiv RS i BiH premašuje 2,2 milijarde KM. Među tim postupcima, najzvučniji je onaj pod imenom “Viadukt”, ali Pandurevićeva ističe da se tu priča ne završava.
Trenutna pravna situacija uključuje:
-
Četiri arbitražna postupka
-
Jedan zahtjev za mirno rješenje spora
Od tih četiri arbitraže:
-
Dvije su već završene – uključujući “Viadukt” i presudu protiv Republike Srpske u Beogradu u slučaju RiTE Ugljevik na osnovu slovenačke tužbe.
-
Treći arbitražni postupak je u toku – pred sudom u Washingtonu, gdje Slovenija ponovo tuži BiH za Ugljevik.
-
Četvrti postupak, vezan za vjetropark Trusina, je u fazi pripreme.
Posebnu pažnju izazvao je podatak da je firma “Viadukt”, koja je dobila spor težak 100 miliona KM, prema informacijama s interneta zapravo kompanija bez zaposlenih, čiji su računi više puta bili blokirani. Ipak, ta “tašna-mašna” firma uspjela je da dobije presudu uz dnevnu kamatu od 18.000 KM. Posebno intrigantno je to što je Vlada Republike Srpske navodno odbila nagodbu u iznosu od milion eura, a da niko iz vlasti nije demantovao ovu tvrdnju. To dovodi do logičnog pitanja koje Pandurevićeva postavlja: da li je ponuda odbijena jer se računalo na veći finansijski dobitak?
Međutim, novi problem već kuca na vrata. Riječ je o potencijalnoj arbitraži vezanoj za vjetropark Trusina, gdje je zahtjev za isplatu čak 102 miliona eura. Advokatska kancelarija “Baroš”, ista ona koja je zastupala “Viadukt”, sada je uputila opomenu pred arbitražu Savjetu ministara BiH. Predmet spora je firma “Eol Prvi” iz Nevesinja, u većinskom vlasništvu zagrebačke “Kermas energije”, iza koje stoji jedan od najbogatijih Hrvata – Danko Končar.
Ova kompanija dobila je koncesiju 2012. godine za izgradnju vjetroparka, ali projekat nikada nije realizovan jer nije dostavljena bankarska garancija. Navodno su razlog tome bila odbijanja Regulatorne komisije za energetiku RS da odobri podsticaje za proizvodnju električne energije, što su u “Kermasu” protumačili kao pravno neutemeljeno.
U međuvremenu, firma “Kermas energija” se također nalazi u teškoj situaciji – česti blokirani računi, nema zaposlenih, a 2023. godine čak je predložen i predstečajni postupak, koji je sud ipak odbio.
Druga linija finansijske prijetnje dolazi iz Slovenije. Elektrogospodarstvo Slovenije vodi dva arbitražna postupka u vezi sa svojim ulaganjima u RiTE Ugljevik još iz perioda prije rata.
-
Prva arbitraža je završena u Beogradu u korist Slovenije. Republika Srpska treba da isplati 372 miliona KM (od čega je 245 miliona glavnica, a 127 miliona naknada za neisporučenu električnu energiju).
-
Druga arbitraža je u toku u Washingtonu. Tamo Slovenija tuži Bosnu i Hercegovinu i traži iznos od 695.175.000 eura.
Po istom obrascu, Hrvatska elektroprivreda je pokrenula mirni spor u vezi s ulaganjem u RiTE Gacko, gdje traži odštetu od 100 miliona eura, plus pripadajuće kamate.
Prema mišljenju Aleksandre Pandurević, ova serija arbitraža ne predstavlja puki niz pravnih postupaka, već znak duboke sistemske disfunkcionalnosti vlasti koja, kako kaže, već 20 godina nije sposobna da riješi ove sporove prije nego što prerastu u međunarodne arbitraže. Po njoj, najopasniji nisu ni slovenački ni hrvatski investitori, već oni unutar sistema – oni koji nisu pravovremeno djelovali i time Republiku Srpsku doveli na rub finansijskog ponora.
U konačnici, iz svega proizlazi zabrinjavajući zaključak: Republika Srpska se nalazi pred ozbiljnim finansijskim izazovima, čiji uzroci ne leže samo u spornim ugovorima i tužbama, nego i u izostanku odgovornosti, lošem upravljanju i neblagovremenom reagiranju institucija. Ono što se trenutno vidi kao niz slučajeva možda je, kako Pandurevićeva upozorava, samo predvorje dubljeg i opasnijeg problema – ulaska u finansijski pakao.
