Oglasi - Advertisement

AntiDayton poslao Dodiku dvije zastave kao simboličnu poruku nakon odluke Ustavnog suda BiH

AntiDayton pokret, koji predvodi Nihad Aličković, izazvao je pažnju javnosti simboličnim potezom upućenim predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Naime, pokret je objavio da je Dodiku poslao dvije zastave – zastavu Republike Bosne i Hercegovine i zastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine – kao odgovor na nedavne političke i pravne polemike koje su ponovo otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima, ustavnim odlukama i historijskom naslijeđu zemlje.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Ovaj gest uslijedio je neposredno nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske koja je zabranjivala javno isticanje simbola Armije RBiH. Presuda je već izazvala niz reakcija u političkom životu BiH, a AntiDayton pokret je odlučio odgovoriti na svoj način – slanjem zastava uz poruku koja je istovremeno provokativna, historijski obojena i politički jasna.

Poruka je bila kratka, ali upečatljiva: „Slobodno, Mile, neće te kazniti!“ U tom tonu, AntiDayton je sugerisao da je sam čin isticanja ovih obilježja ne samo legalan nego i važan podsjetnik na period odbrane Bosne i Hercegovine. U javnom obraćanju, Nihad Aličković je naglasio da je vrijeme da Dodik, kako je rekao, konačno nauči razliku između zastave Republike Bosne i Hercegovine i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, dvije oznake koje se često namjerno ili nenamjerno brkaju u političkim prepucavanjima.

Simbolika zastava i poruka o historijskom kontinuitetu

Prema riječima predstavnika pokreta, poslane zastave nisu samo politička provokacija nego i podsjetnik na historijsku ulogu koju su imale tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zastava Republike Bosne i Hercegovine predstavlja državni kontinuitet, međunarodno priznanje i vrijeme u kojem je zemlja branila svoj suverenitet, dok je zastava Armije RBiH simbol organizirane odbrane i otpora. Upravo zato, kako ističu iz AntiDaytona, njihovo korištenje nosi snažnu emotivnu i društvenu težinu.

Aličković je u svojoj izjavi poručio da su obje zastave, kako je naveo, „osigurale, odbranile i sačuvale ovu zemlju“. Time je želio naglasiti da se ne radi samo o tkanini i znakovima, nego o obilježjima koja su duboko ukorijenjena u savremenu političku i kolektivnu memoriju Bosne i Hercegovine. U njegovoj interpretaciji, te zastave su dio identiteta države i njenih građana, bez obzira na današnje političke podjele i retoriku koja dolazi iz različitih centara moći.

U poruci je također istaknuto da su entiteti, kako ih AntiDayton opisuje, „prolazna kategorija“, dok je Bosna i Hercegovina trajna državna cjelina. Ovakav narativ nije nov kada je riječ o ovom pokretu, koji godinama kritikuje politike zasnovane na etničkoj podjeli i konceptu entitetskog separatizma. Slanje zastava stoga se može posmatrati kao politička i simbolička demonstracija stava da državni simboli i institucije imaju prednost nad entitetskim zabranama i jednostranim tumačenjima prošlosti.

Šta je odlučio Ustavni sud BiH

Podsjetimo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine na svojoj 176. plenarnoj sjednici, održanoj 19. i 20. novembra 2026. godine, utvrdio je da član 359b Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH. Tom odredbom bilo je zabranjeno javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja i distribucija zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promoviše ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.

Sud je u obrazloženju naveo da propisi Republike Bosne i Hercegovine koji regulišu izgled i upotrebu simbola Armije RBiH i dalje imaju pravno dejstvo na teritoriji Bosne i Hercegovine, pozivajući se na ustavno načelo pravnog kontinuiteta. To znači da se određena pravna rješenja iz ranijeg perioda ne mogu jednostavno ignorisati ili poništiti entitetskim zakonodavstvom, posebno kada su povezana s državnim institucijama i simbolima koji imaju ustavni značaj.

Ustavni sud je dodatno naglasio da vojno naslijeđe i identitet Armije RBiH predstavljaju dio Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga, kako je pojašnjeno, entitetski propisi ne mogu biti suprotni pravilima i odlukama državnih organa. Ova pravna logika u praksi znači da se entiteti ne mogu samostalno postavljati iznad državnog poretka kada je riječ o obilježjima koja imaju širi ustavni značaj.

Dodikove reakcije i nova politička tenzija

Na odluke Ustavnog suda BiH reagovao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je ponovno zauzeo oštar stav prema državnim institucijama. On je posebno kritikovao i drugu odluku Suda, kojom su stavljene van snage izjava Željke Cvijanović o ugroženosti vitalnih interesa Republike Srpske i odluka Narodne skupštine RS-a kojom je ta izjava potvrđena.

Spornom temom u tom slučaju bilo je imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo BiH je odluku usvojilo glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića, bez saglasnosti Željke Cvijanović. Dodik je to predstavio kao politički i pravni napad na Republiku Srpsku, tvrdeći da se na taj način poništavaju ustavna prava entiteta i narušava Dejtonski mirovni sporazum.

U svom nastupu u Banjoj Luci Dodik je najavio da predstavnici SNSD-a neće učestvovati u donošenju odluka u Vijeću ministara BiH dok, kako je rekao, sporne odluke ne budu povučene. Također je zaprijetio blokadom rada institucija i najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se razmatralo odbacivanje odluka Ustavnog suda BiH. Njegove izjave dodatno su zaoštrile političku atmosferu i otvorile prostor za nove reakcije, uključujući i ovu simboličnu akciju AntiDayton pokreta.

Kako je AntiDayton interpretirao svoj potez

AntiDayton pokret svoj čin predstavlja kao poruku javnosti i političkim liderima da se istorija Bosne i Hercegovine ne može brisati zakonima donesenim na entitetskom nivou. U tom smislu, slanje zastava nije samo odgovor Dodiku nego i podsjetnik na to da državni simboli, sudske odluke i historijski kontinuitet ne zavise od političke volje pojedinih lidera. Pokret insistira na stavu da je poštivanje institucija Bosne i Hercegovine temelj svakog ozbiljnog političkog sistema.

Istovremeno, ovakvi potezi pokazuju kako se u Bosni i Hercegovini politička borba često vodi i na simboličkom planu. Zastave, obilježja, nazivi ulica, spomenici i javne manifestacije postaju sredstva za potvrdu identiteta, ali i za osporavanje protivničkih narativa. Zato poruka koju je poslao AntiDayton nije samo upućena jednom političaru, nego i širem društvenom kontekstu u kojem se još uvijek vode sporovi o tome šta je legitimno, šta je ustavno, a šta predstavlja nasljeđe koje treba čuvati.

U vrijeme kada su obilježavanja Dana državnosti, Dana nezavisnosti i Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine ponovo u fokusu javnosti, potez AntiDayton pokreta dobija dodatnu težinu. Njihova poruka je jasna: simboli koji su vezani za odbranu i opstanak države ne mogu se lako izbrisati iz javnog prostora, niti mogu biti predmet zabrane koja bi bila suprotna državnom i ustavnom okviru.

Na kraju, cijeli slučaj pokazuje koliko su u Bosni i Hercegovini i dalje snažno prisutne teme iz ratne prošlosti, ustavnog poretka i odnosa između državnih i entitetskih institucija. Dok jedni odluke Ustavnog suda vide kao nužno poštivanje ustava i pravnog poretka, drugi ih tumače kao politički pritisak. U tom sudaru interpretacija, dvije zastave poslane Miloradu Dodiku postale su više od običnog gestа – postale su poruka o identitetu, sjećanju i borbi za tumačenje države Bosne i Hercegovine.