Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama, Zlatko Lagumdžija, ekskluzivno je za “Slobodnu Bosnu” pojasnio situaciju u vezi s najavljenom sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a. Naime, prema informacijama iz medija, Rusija je tražila vanrednu sjednicu ovog tijela zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini, no kasnije je potvrđeno da neće doći do te sjednice. Umjesto toga, planirane su zatvorene konsultacije koje će se održati 6. marta u 15 sati. Ova odluka, prema Lagumdžiji, odgovara Bosni i Hercegovini u trenutnim okolnostima.
U razgovoru za “Slobodnu Bosnu”, Lagumdžija je naglasio da Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, kao ni susjedne zemlje, niti bilo koja druga strana koja nije članica Vijeća sigurnosti ili Sekretarijata UN-a, neće biti u mogućnosti sudjelovati u zatvorenim konsultacijama. To znači da će samo zemlje članice Vijeća sigurnosti imati pravo izlaganja svojih stavova, a prednost BiH, kako je istaknuto, jest što će izvještaj o situaciji u zemlji podnijeti jedan od “šefova visokih predstavnika” iz Sekretarijata UN-a.
Ove konsultacije nisu standardna sjednica Vijeća sigurnosti, što znači da će proces biti interniji i selektivniji. S obzirom na to, Lagumdžija je objasnio da će Bosna i Hercegovina nastaviti obavještavati Ujedinjene nacije, kao i ključne ambasadore u cilju skretanja pozornosti na, kako kaže, rušenje ustava BiH i Mirovnog sporazuma od strane Milorada Dodika i njegovih političkih pristaša.
Lagumdžija također ističe kako je situacija u BiH i dalje vrlo ozbiljna, te da međunarodna zajednica mora obratiti pozornost na aktuelne političke događaje. Naglasio je da, iako Rusija smatra visokog predstavnika Christiana Schmidta nelegitimnim, bosanskohercegovački predstavnici moraju biti svjesni da su međunarodne institucije ključne za stabilnost zemlje. U tom kontekstu, Dodikovo djelovanje, koje dovodi u pitanje legitimitet postojećih institucija BiH, postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti države.
Prema informacijama iz drugih izvora, Cvijanović je uputila pismo ruskoj misiji u UN-u, u kojem je tražila da se Milorad Dodik zaštiti od mogućeg progona u BiH, posebno od strane Schmidta, kojeg Rusija ne priznaje kao visokog predstavnika. Pismo je također zahtijevalo zatvaranje OHR-a (Ureda visokog predstavnika) kao institucije koja navodno nepravedno utječe na političku situaciju u BiH. Ovaj zahtjev bio je povezan s Dodikovim političkim nastojanjima da omogući jaču autonomiju Republike Srpske unutar BiH, često u suprotnosti s odlukama međunarodnih tijela.
S obzirom na trenutnu političku dinamiku, jasno je da će naredni koraci u ovoj situaciji imati značajan utjecaj na političku i pravnu stabilnost BiH. Kako bi se izbjegle dalje tenzije, međunarodna zajednica, osobito Vijeće sigurnosti UN-a, suočit će se s izazovom da uravnoteži međunarodne interese i suverenitet BiH. Bitno je da se nastavi dijalog među svim stranama kako bi se izbjegle eskalacije koje bi mogle destabilizirati Balkan.
Daljnji razvoj situacije može imati ozbiljne posljedice za unutarnju stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i za njen međunarodni položaj. Visoki predstavnik Schmidt, koji se našao u središtu političkih prijepora, predstavlja ključnog aktera u održavanju dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovih principa. Međutim, odbijanje Rusije da prizna njegov autoritet dodatno komplicira odnose unutar BiH. Ovdje je nužno da zapadni saveznici, poput Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, nastave podržavati postojanje institucija koje jamče stabilnost i funkcionalnost države, čak i kada se suočavaju s otporom unutar samih političkih struktura.
S obzirom na geopolitičke napetosti u regiji, posebno u kontekstu ruskih interesa na Balkanu, pitanje budućnosti BiH i njenog političkog suvereniteta moglo bi postati ključno za mire stabilnosti na Balkanu. Naime, Rusija i Republika Srpska pod vodstvom Dodikovog režima nastoje oblikovati novu političku stvarnost koja bi mogla ugroziti postizanje punog demokratskog razvoja BiH i njenu integraciju u euroatlantske strukture. Ako međunarodna zajednica ne reagira odlučno, Bosna i Hercegovina bi mogla postati epicentrom novih političkih sukoba, što bi imalo dalekosežne posljedice za cijeli Balkanski poluotok.
Poštovani čitatelji, hvala vam na čitanju i praćenju!
