Poslovna Kriza u Bosni i Hercegovini: Stečajevi i Likvidacije u 2024. Godini
Ove sedmice Bosna i Hercegovina je bila svjedokom značajnog smanjenja poslovnog sektora, s 29 firmi koje su okončale svoje poslovanje kroz stečajeve i likvidacije. Među njima se ističe dobro poznata sarajevska firma “Prointer IT rješenja i servisi”, koja je bila pod vlasništvom banjalučkog “Prointer ITSS-a”. Ova situacija je dodatno pogoršana uvođenjem američkih sankcija, što je rezultiralo gašenjem više poslovnih subjekata povezanih s političkim krugovima, posebno onima bliskim Miloradu Dodiku. Ove promjene su pokrenule val zabrinutosti među preduzetnicima i radnicima, čineći jasnim da ekonomska stabilnost zemlje može biti ugrožena.
Firma “Prointer ITSS” iz Banje Luke, koja je prestala sa radom polovicom oktobra 2024. godine, bila je podložna velikim finansijskim pritiscima, uzrokovanim ne samo sankcijama već i općom ekonomskom stagnacijom. Gašenje firmi kao što je “Prointer” ne predstavlja samo završetak jednog poslovnog entiteta, već i gubitak posla za brojne zaposlene, što dodatno komplikuje ionako tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Prema procjenama, stotine radnika su ostale bez posla, a to će izravno utjecati na njihove porodice i lokalne zajednice. Ugašenje ovog ogranka, kao i drugih firmi u sektoru informacijskih tehnologija, može značiti i gubitak povjerenja investitora u Bosnu i Hercegovinu kao poslovnu destinaciju, što će dugoročno otežati privlačenje stranih ulaganja.
Uticaj Sankcija na Ekonomiju
Uvođenje američkih sankcija predstavlja direktan udar na poslovanje u zemlji. Ove sankcije su, naime, osmišljene s ciljem da se utiče na poslovne aktivnosti bliske osobama koje su pod međunarodnim pritiscima. U ovom slučaju, povezanost “Prointer ITSS-a” sa porodicom Milorada Dodika bila je ključna u donošenju odluka koje su rezultirale gašenjem. Takve mjere izazivaju strah među preduzetnicima, koji se boje da bi mogli postati sljedeći metak u političkim igrama, što može dovesti do daljnje destabilizacije poslovnog okruženja. Neki analitičari ističu da bi ovo moglo izazvati domino efekat, gdje bi pad jednog poduzeća mogao dovesti do lančanih reakcija koje bi ugrozile i druge sektore.
Brisanje Firmi iz Sudskog Registra
Prema najnovijim podacima, ukupno 17 firmi je brisano iz sudskog registra, dok se za deset njih otvara likvidacioni postupak. Likvidacija firmi često se doživljava kao posljednji korak, nakon što su iscrpljene sve druge opcije za očuvanje poslovanja. Stečajni postupak, koji se otvara za dvije firme, dodatno ukazuje na to koliko je teška situacija u kojoj se nalaze preduzeća širom Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, mnogi preduzetnici osjećaju bespomoćnost, jer su pokušavali razne strategije, uključujući smanjenje troškova i restrukturiranje, kako bi uspjeli premostiti ovu krizu.
Utjecaj na Zapošljavanje i Lokalnu Ekonomiju
Svako gašenje firme nosi sa sobom velike posljedice po zaposlene. Ugašene firme su često ključni poslodavci u svojim lokalnim zajednicama. Na primjer, nekada popularni “Gardoš” iz Banje Luke, “Medical gloves” iz Prnjavora, kao i mnoge druge, su doprinijele ekonomskom životu svojih zajednica. Gubitak ovih firmi ne samo da smanjuje broj dostupnih radnih mjesta, već također može dovesti do opadanja lokalnih ekonomskih aktivnosti. Kako ljudi gube poslove, smanjuje se i potrošnja, što dodatno usporava ekonomiju. S obzirom na to da su radna mjesta često oslonjena na nekoliko ključnih firmi, njihov gubitak može dovesti do povećanja nezaposlenosti i dodatnog siromašenja lokalnog stanovništva. Vladini programi za podršku nezaposlenima možda će biti preopterećeni, što može otežati situaciju u društvu.
Perspektive za Budućnost
Dok se situacija na tržištu rada pogoršava, postavlja se pitanje što donosi budućnost za preduzetnike u Bosni i Hercegovini. Mnogi se suočavaju sa izazovima poput smanjenja potražnje, visoke konkurencije i nepredvidivih političkih okolnosti. U takvom okruženju, važno je da se razviju inovativna rješenja koja će omogućiti opstanak i rast firmi. Također, postoji potreba za poboljšanjem poslovne klime i jačanjem povjerenja među investitorima kako bi se privukla nova ulaganja i stabilizovala ekonomska situacija. Ovaj proces će zahtijevati saradnju između vlade, poslovne zajednice i financijskih institucija, kako bi se osigurala podrška novim poduzetnicima, te potaknuli postojeći biznisi da se prilagode tržišnim promjenama.
Zaključak
Poslovna kriza u Bosni i Hercegovini, uzrokovana višestrukim faktorima, kao što su sankcije, politička nestabilnost i ekonomska stagnacija, predstavlja ozbiljan izazov za sve sektore. Neophodno je da se preduzmu hitne mjere kako bi se prevenirali daljnji stečajevi i likvidacije. Samo kroz zajednički rad i strateško planiranje, Bosna i Hercegovina može nadati se boljoj poslovnoj budućnosti, koja će omogućiti ekonomski rast i stabilnost za sve njene građane.
