Tragični slučajevi u austrijskom zdravstvenom sistemu: Gdje su granice hitne pomoći?
Ako se pitate zašto plaćamo visoke iznose za zdravstveno osiguranje, dok istovremeno postoji rizik da ne dobijemo hitnu medicinsku pomoć kada nam najviše zatreba, niste sami. Ova zabrinjavajuća situacija postala je tema dana u Austriji nakon smrti 55-godišnje majke dvoje djece, koja je preminula samo nekoliko sati nakon što je primljena u bolnicu. Mediji izvještavaju o ovom tragičnom incidentu, ističući ozbiljne probleme u zdravstvenom sistemu, posebno u vezi s hitnom medicinskom pomoći. Ovaj slučaj otvara važna pitanja o kvaliteti zdravstvene usluge i sigurnosti pacijenata.
Žena je stigla u bolnicu u Rohrbachu s teškim zdravstvenim stanjem, gdje su ljekari odmah posumnjali na puknuće aorte, što predstavlja ozbiljnu prijetnju životu. Hitna operacija je bila neophodna, ali kako u toj bolnici nije bilo mogućnosti za izvršenje nužne operacije, počela je potraga za slobodnim mestom u drugim zdravstvenim ustanovama. Ovaj proces nije bio jednostavan jer je ljekarima bilo potrebno vrijeme da kontaktiraju različite bolnice, a to vrijeme, nažalost, nije bilo na njihovoj strani. Iako su ljekari kontaktirali nekoliko bolnica, uključujući Univerzitetsku bolnicu u St. Pöltenu, suočili su se s odbijanjem, jer su hitni timovi bili zauzeti drugim slučajevima.
Nažalost, dok su se ljekari borili da pronađu odgovarajuću pomoć za ovu pacijenticu, njeno stanje se dramatično pogoršalo i doživjela je srčani zastoj. Unatoč naporima za reanimaciju, preminula je, a njen slučaj nije izolovan. U martu ove godine, 79-godišnji muškarac iz Salzburga također je izgubio život zbog sličnih problema u zdravstvenom sistemu. Njegov slučaj dodatno osvetljava ozbiljnost nedostatka osoblja i kapaciteta u hitnim službama, što je izazvalo ogorčenje među građanima. Ovi incidenti su samo vrh ledenog brijega i pokazuju duboke strukturalne probleme koji su prisutni u zdravstvenom sistemu.
Advokat porodice preminulog muškarca, Stefan Rieder, naglašava potrebu za sistemskom reformom u hitnoj medicini. “Mjere štednje su dovele do situacije u kojoj se ne možemo adekvatno nositi s hitnim slučajevima. To je kockanje s ljudskim životima”, istaknuo je Rieder, dodajući da je tužba podnesena protiv Univerzitetske bolnice u Salzburgu zbog organizacijskog nemara. Ovaj slučaj dodatno ukazuje na ozbiljne nedostatke u zdravstvenoj infrastrukturi, posebno u večernjim satima kada su resursi već često oskudni. Pored toga, nedostatak motivacije među zdravstvenim radnicima, uzrokuje dodatne probleme u sistemu, jer mnogi ljekari i medicinske sestre napuštaju profesiju zbog loših radnih uslova.
Austrijski zdravstveni sistem, koji se smatra jednim od najskupljih u EU, suočava se s rastućim nezadovoljstvom građana. Mnogi smatraju da postoji manjak ljekara i da je vrijeme čekanja za preglede, posebno kod specijalista, znatno duže nego ranije. Preko trećine osiguranika mora čekati više od dva mjeseca za zakazivanje pregleda, što je neprihvatljivo za mnoge koji se oslanjaju na javno zdravstveno osiguranje. Ova situacija dovodi do sve većeg broja pitanja o efikasnosti i pravednosti zdravstvenog sistema. U isto vrijeme, sistem zdravstva se suočava i sa izazovima poput starenja populacije i povećane potražnje za zdravstvenim uslugama.
Na kraju, pitanje koje se postavlja je: koliko je austrijski sistem hitnog zbrinjavanja spreman da odgovori na potrebe pacijenata u životnoj opasnosti? Kritike medija sugeriraju da je situacija alarmantna, te se postavlja pitanje da li je austrijsko zdravstvo zaista “bolesno”. Građani zahtijevaju hitne mjere i reforme kako bi se osiguralo da svaka osoba koja zatreba hitnu pomoć ne bude ostavljena da čeka, nego da dobije pravovremenu i efikasnu medicinsku pomoć, jer život često zavisi od minuta. U ovakvim okolnostima, neophodno je da se postave jasni ciljevi i strategije koje će omogućiti efikasnije upravljanje resursima i unaprijediti sposobnost sistema da reaguje na hitne situacije.
