Obilježavanje 30. godišnjice oslobađanja Jajca: Činjenice i kontroverze
Tokom nedavne manifestacije povodom 30. godišnjice oslobađanja Jajca, general HVO-a Stanko Sopta izazvao je pažnju medija i javnosti svojim gestom koji je mnoge iznenadio. Naime, tokom svog govora, prekinuo je ceremoniju kako bi sačekao da se završi ezan sa obližnje džamije. Ova situacija izazvala je široku podršku na društvenim mrežama, a mnogi su ga nazvali velikim čovjekom zbog ovog poteza. Ipak, u pozadini ovog čina kriju se složene političke i društvene dinamike koje zaslužuju dublju analizu i razmatranje.
U Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu etničkih odnosa, ovakvi gestovi često izazivaju različite reakcije. Dok su mediji i javnost uglavnom bili pozitivno nastrojeni prema Sopti, postavlja se pitanje kako bi se situacija doživjela da je sličan potez izveo neko iz srpske ili bošnjačke političke sfere. Primjerice, premijer Hrvatske Andrej Plenković, koji je Jajce nazvao “hrvatskim gradom” tokom svog govora, nije naišao na sličan nivo osude. U ovom kontekstu, može se primijetiti da su pravila igre često podložna dvostrukim standardima, što dodatno komplicira već napetu atmosferu u regiji, gdje se etničke tenzije često manifestiraju kroz političke postupke i javne nastupe.
Stanko Sopta, poznatiji kao “Baja”, tokom rata je bio zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a “Knez Domagoj”. Ova jedinica je postala poznata po svojoj organizaciji i borbenim sposobnostima, a Sopta je bio ključna figura u njenom formiranju. Njegova reputacija među vojnicima bila je takva da su ga smatrali zapovjednikom koji “ide prvi u rov”. Ovaj detalj dodatno naglašava njegovu sposobnost vođenja i inspirisanja podređenih, što je bilo ključno za formiranje lojalnosti među vojnicima, a samim tim i za uspjeh brigade u ratnim operacijama. Međutim, iza ove slike heroja kriju se i mračne strane ratne prošlosti, koje ne smijemo zaboraviti.
Ipak, bitno je napomenuti da Stanko Sopta nosi i određene kontroverze. Naime, on se nalazi na američkoj crnoj listi zbog navodnih zločina tokom rata, što dodatno komplikuje njegovu javnu percepciju. Ova informacija, koja se često zanemaruje u mainstream medijima, baca novo svjetlo na njegovu ulogu tokom rata, ali i na njegove trenutne aktivnosti. Mnogi analitičari smatraju da je bitno razumjeti složenost njegove ličnosti i njegove vojne karijere, kako bi se stvorila potpuna slika o njegovom naslijeđu. Osim toga, važno je napomenuti da njegova ličnost i djelovanje nisu samo predmet interesa novinara, već i sociologa i istoričara koji se bave proučavanjem etničkih sukoba i njihovih posljedica na društvo.
Osim ličnih karakteristika, treba se osvrnuti i na širu perspektivu događaja. Smotra HVO-a koja je održana 9. januara 1996. godine u Mostaru, na stadionu Veleža, postala je simbolom postratne situacije. Tada je Sopta nastojao uspostaviti dominaciju i utjerati strah u kosti preživjelih, nehrvata u Mostaru. Ovaj čin, koji je uključivao vojne tenkove, jasno ukazuje na to koliko je atmosfera bila napeta i kako su se poslije rata razvijale etničke napetosti. Pored toga, prisustvo vojnih snaga na ovakvim događajima često je interpretirano kao signal da su ratne rane još uvijek otvorene, a da se društvo nije suočilo s posljedicama prošlih sukoba.
Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da je obljetnica oslobađanja Jajca više od običnog sjećanja na događaje iz prošlosti. Ona je i prilika za preispitivanje naših kolektivnih sjećanja, narativa i historijskih interpretacija. Pojedinačne akcije kao što je Sopta, često su simboli dubljih podjela unutar društva i pružaju nam priliku da se suočimo s tim izazovima. Dok se jedni dive Sopti zbog njegovog gesta tolerancije, drugi ga vide kroz prizmu njegove ratne prošlosti i crne liste. U konačnici, važno je razumjeti da historija ne smije biti zaboravljena, već treba biti korištena kao lekcija za budućnost, kako bismo izgradili društvo koje je oslobođeno predrasuda i podjela. Što više budemo otvoreni za dijalog o ovim pitanjima, to ćemo biti bliže izgradnji zajedničke budućnosti koja neće biti opterećena naslijeđem prošlosti.
