U najnovijem medijskom nastupu, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović, ponovo je jasno i bez ustručavanja iskazao svoj stav prema aktuelnoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se posebno na ulogu Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i entiteta Republika Srpska. U emisiji „Istraga sedmice“ na televiziji Hayat, Izetbegović je iznio niz izjava koje oslikavaju duboku zabrinutost, ali i odlučnost u pogledu budućnosti države i političke dinamike na njenom istoku.
Već na početku izlaganja, lider SDA izrazio je skepsu kada je riječ o mogućnosti da se Dodikova politička karijera brzo okonča. „Bez ozbiljnog angažmana međunarodne zajednice, teško da će doći do njegovog hapšenja,” izjavio je Izetbegović, dodajući kako ipak vjeruje da će se taj scenario desiti – ali ne tako skoro. Time je sugerisao da su unutrašnje snage ograničene kada je riječ o suzbijanju političkih devijacija koje dolaze iz entitetskog vrha.
U kontekstu Dodikove političke retorike, Izetbegović je posebno izdvojio način na koji se Bošnjaci doživljavaju u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, Dodik koristi termin „okupatori“ kada govori o Bošnjacima, što ne samo da produbljuje međuetničke tenzije, već i direktno onemogućava napredak države u cjelini. „Dok god je Dodik na političkoj sceni, ni Srbi, ni Bošnjaci, ni ostali građani neće moći osjetiti napredak,” naglasio je Izetbegović.
Povukavši paralelu s drugim svjetskim liderima koji su koristili represivne metode i završili izolovani pod težinom sankcija, on je rekao:
„Na kraju krajeva, Miloševića i Asada su ‘ubile’ sankcije. Mislim da će tako biti i kod Dodika.”
Ova tvrdnja ukazuje na vjernost ideji međunarodne kaznene odgovornosti kao ključnog mehanizma za razrješenje političkih blokada u BiH.
Posebno je interesantna Izetbegovićeva poruka kada je riječ o mogućoj saradnji sa strankom SNSD. On je kategorično odbacio bilo kakve pregovore sa Dodikom, ali je istakao mogućnost saradnje sa SNSD-om u kojem Dodik ne bi imao nikakvu ulogu. Prema njegovim riječima: „To bi bio sasvim drugačiji SNSD,” čime je ostavio vrata otvorena za buduće političke konfiguracije u kojima bi eliminacija Dodika iz struktura značila i novi politički kurs te stranke.
Izetbegović je takođe istakao važnu teritorijalno-političku temu – status Brčko Distrikta. U njegovoj viziji, ovo područje bi trebalo biti trajno dodijeljeno Federaciji BiH, s obrazloženjem da arbitražni proces nije završen i da postoji prostor za takav ishod. On smatra da bi međunarodna zajednica trebala krenuti upravo tim putem, što jasno pokazuje njegovu namjeru da neke ključne teritorijalne tačke vrati pod kontrolu entiteta koji promoviše multietničnost i funkcionalnost.
Tokom emisije, nije zaobiđena ni kritika prema aktuelnoj vladajućoj većini, poznatoj kao Trojka. Izetbegović ih je optužio da su praktično poklonili ključne državne pozicije SNSD-u, čime su, prema njegovom mišljenju, doprinijeli slabljenju države. Kao primjer, naveo je rad bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića, za kojeg tvrdi da je efikasno suzbijao ruski utjecaj u zemlji. Istakao je da je u to vrijeme Mehmedagić imao punu podršku SDA da radi unutar okvira zakona i Ustava, bez straha i pritisaka, dok sada, smatra on, takva odlučnost više nije prisutna.
U suštini, Izetbegović je kroz ovaj medijski nastup:
-
Jasno locirao Dodika kao glavnu prepreku napretku države.
-
Pozvao na odlučniji angažman međunarodne zajednice.
-
Ponudio konkretne prijedloge poput trajnog pripajanja Brčkog Federaciji.
-
Osvrnuo se na sigurnosne prijetnje i umanjenu ulogu državnih institucija.
-
Kritikovao opoziciju i trenutnu vlast zbog popuštanja pred SNSD-om.
Zaključno, poruke koje je uputio Bakir Izetbegović odražavaju njegovu sve izraženiju zabrinutost za suverenitet, funkcionalnost i sigurnost Bosne i Hercegovine. Njegova retorika je sve odlučnija, a stavovi beskompromisniji – jasno stavljajući do znanja da SDA ne planira stajati po strani dok se, kako on vidi, država rastavlja iznutra. U njegovim riječima može se osjetiti ne samo politički otpor, već i poziv na obnovu državotvornog jedinstva koje, prema njemu, trenutno izostaje u ključnim strukturama vlasti.
