Sve više građana širom Bosne i Hercegovine tvrdi da se na biračkim spiskovima pojavljuju imena osoba koje su davno preminule ili odseljene iz zemlje. Jedna Banjalučanka ispričala je za Nezavisne novine da već godinama na izborima nalazi ime svog pokojnog supruga, uprkos tome što je nekoliko puta lično tražila da se briše iz evidencije.
“Na svakim izborima njegovo ime je tu. Išla sam nadležnima, molila da ga izbrišu, ali nikada ništa nije urađeno”, kaže ona.
Da problem nije individualan, potvrđuje i drugi sagovornik koji je želio ostati anoniman. On tvrdi da je na prijevremenim izborima za predsjednika RS primijetio više imena umrlih osoba u mjestu gdje glasa.
“Na spisku su bila imena ljudi koji odavno nisu među živima. Bilo je i nepoznatih imena – ljudi koji godinama ne žive ovdje, a ne zna se jesu li živi ili mrtvi”, navodi on.
Godinama otvorena tema: da li je birački spisak “prenaduvan”?
Građani i stručnjaci godinama upozoravaju da birački spisak ne odražava stvaran broj birača, posebno zbog masovnog iseljavanja i neažurnih evidencija umrlih. Mnogi smatraju da se spiskovi moraju “prečistiti”, jer trenutni sistem omogućava različite manipulacije.
Kalaba: “Neka oni koji pametuju ponude rješenje”
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Jovan Kalaba, odbacuje tvrdnje da je CIK odgovoran za neažurnost spiskova i poručuje da su te kritike često površne.
“Ti što pametuju, neka kažu kako ovo riješiti. Milion je anomalija”, rekao je Kalaba za Nezavisne novine.
“Nikome se ne smije uskratiti biračko pravo. Svaki građanin koji ima lične dokumente automatski je na spisku.”
Kalaba pojašnjava da najveći problem nastaje kada se ljudi odsele, posebno u zemlje poput Australije ili Njemačke, a na vrijeme ne odjave prebivalište. Ako preminu u inostranstvu, informacije o smrti često nikada ne stignu do institucija u BiH.
“Mi ne možemo tek tako brisati ljude. Ako MUP i matični uredi ne dostave podatke, mi nemamo šta ažurirati”, kaže Kalaba.
Kako se briše osoba sa biračkog spiska?
Da bi se ime obrisalo iz centralnog biračkog spiska (CBS), mora biti ispunjen jedan od tri uslova:
-
Smrt osobe – potvrđena službenom dokumentacijom.
-
Poništavanje JMBG – npr. odricanje od državljanstva.
-
Odluka CIK-a – u slučajevima oduzimanja poslovne sposobnosti ili presuda međunarodnih sudova.
Međutim, ključni problem počinje u lokalnim institucijama.
Matični ured mora evidentirati smrt, MUP taj podatak prosljeđuje dalje, a tek tada IDDEEA (Agencija za identifikaciona dokumenta) ažurira svoje evidencije – na osnovu kojih se formira birački spisak.
IDDEEA: “Mi samo održavamo evidenciju – nismo odgovorni za greške na terenu”
Iz Agencije IDDEEA ističu da nemaju ovlasti za brisanje ili samoinicijativno ažuriranje podataka.
“Sve radimo prema informacijama koje dobijemo iz MUP-ova i matičnih ureda. Ako oni ne unesu informaciju o smrti, ta osoba ostaje u sistemu”, navode iz Agencije.
Oni naglašavaju da prelazak osobe u status “preminuo” automatski vodi i brisanju s biračkog spiska, ali samo ako podaci budu uredno uneseni.
580.000 osoba obrisano od 2013. godine
Prema podacima IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine iz biračkog spiska obrisano je:
-
580.428 osoba ukupno, od čega:
-
553.821 zbog evidentirane smrti,
-
25.943 zbog poništenja JMBG,
-
664 po odluci CIK-a o oduzimanju biračkog prava.
-
U poređenju s tim brojkama, mnogi analitičari smatraju da realni broj umrlih i iseljenih lica koja nisu ažurirana može biti znatno veći.
Na izborima 2024. godine pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na izborima 2025. za predsjednika RS glasati moglo oko 1,2 miliona birača.
Zaključak: Sistem postoji, ali ne funkcioniše bez ažurnosti lokalnih institucija
Ovaj slučaj iz Banje Luke još jednom je pokazao ono što građani godinama govore:
Greška nije u sistemu, već u nedosljednoj primjeni zakona i neažurnom radu lokalnih organa.
Sve dok matični uredi i MUP-ovi ne budu ažurno dostavljali informacije o smrti građana, birački spiskovi će ostati nepouzdani – a birači će imati razloga da sumnjaju u regularnost izbornog procesa prenosi ekskluziva.ba
