Turska je nedavno donijela kontroverznu odluku kojom se zabranjuju planirani carski rezovi u privatnim zdravstvenim ustanovama, ukoliko nije medicinski opravdano. Ova odluka, koja je uslijedila nakon žestoke rasprave u zemlji o metodama poroda, izazvala je značajnu reakciju opozicionih političara, organizacija za ljudska prava i mnogih građana. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan već dugo zastupa ideju o prirodnom porodu, naglašavajući negativne posljedice visokih stopa carskih rezova u zemlji. Ova odluka, koja je bila službeno objavljena 19. aprila 2025. godine, predviđa da planirani carski rezovi ne mogu biti izvedeni u privatnim zdravstvenim centrima bez medicinskog opravdanja.
Prema podacima iz 2021. godine, Turska ima najvišu stopu poroda carskim rezom među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), sa 584 carska reza na 1000 živorođenih, što predstavlja značajan izazov za zdravstveni sektor. Ova praksa izazvala je brojne debate i povratne reakcije, a situacija je dodatno postala napeta tokom posljednjih dana. Naime, nogometaši turskog kluba Sivasspor su tokom utakmice Süper Lige protiv Fenerbahçea izašli na teren s transparentom koji promovira vaginalni porod. Transparent je nosio poruku: “Prirodni porod je prirodan”, što je izazvalo ogorčenje među mnogim političarima i zdravstvenim radnicima.
Gökçe Gökçen, potpredsjednica glavne opozicione stranke Republikanske narodne stranke (CHP), oštro je kritikovala ovakvu kampanju, ističući da nogometaši nemaju pravo miješati se u ženska pitanja svojim neznanjem. Ova situacija otvorila je prostor za dalju političku polemiku, s obzirom na to da se sve više postavlja pitanje o uplitanju politike u privatne odluke žena i njihove reproduktivne slobode. Kritičari smatraju da bi turske vlasti trebale koncentrirati svoje resurse na ozbiljnije probleme, umjesto što se bave pitanjima koja se tiču ženskih tijela.
U januaru ove godine, Erdoğan je proglasio 2025. godinu “Godinom obitelji”, pozivajući žene da imaju najmanje troje djece, kako bi se suzbio pad nataliteta koji je dostigao rekordno nisku razinu od 1.51 u 2023. godini. Ovaj pad nataliteta predstavlja ozbiljan društveni problem za Tursku, jer bi mogao imati dugoročne negativne posljedice na demografske trendove i ekonomiju zemlje. Kao odgovor na zabrinutost zbog smanjenog broja stanovnika, Erdoğan je stalno pozivao na povećanje broja djece, ističući da je ovaj problem ozbiljniji od mnogih drugih prijetnji, uključujući rat.
Odluka o zabrani planiranih carskih rezova u privatnim klinikama naišla je na žestoke kritike, no Erdoğan je obranio ovu mjeru, tvrdeći da kampanja ministarstva zdravstva ne sadrži nikakve uvredljive poruke i da se ne radi o napadu na žene, već o promoviranju normalnog poroda. On je tvrdio da nema vremena za takve rasprave, ističući da pad broja stanovnika u Turskoj predstavlja mnogo veći problem koji prijeti opstanku države.
Zaključno, Turska se našla na raskrižju između reproduktivnih prava žena i nacionalnih ciljeva o povećanju broja stanovništva. Ova odluka o zabrani planiranih carskih rezova predstavlja samo jedan od aspekata šire društvene debate koja se vodi u zemlji o tome kako balansirati između medicinskih prava i političkih interesa. Iako mnogi smatraju da je uplitanje politike u privatne odluke žena neprimjereno, drugi podržavaju ove mjere, vjerujući da će doprinositi smanjenju broja carskih rezova i promovirati zdraviji pristup porodima.
Nakon što je Erdoğan obranio kampanju ministarstva zdravstva, naglašavajući da nema vremena za “gluposti” u situaciji kada je natalitet ozbiljna prijetnja za budućnost Turske, pitanje ženskih prava postalo je još važnija tema u ovoj političkoj debati. Kritičari navode da takvi pristupi mogu ugroziti reproduktivna prava žena, dok se podržava javna kampanja koja favorizira jedan tip poroda, zanemarujući medicinske razlike među ženama i njihovim zdravljem. Dok jedni smatraju da bi žene trebale imati potpunu slobodu u odlučivanju o načinu poroda, drugi ukazuju na važnost promicanja zdravih porodiljskih praksi koje ne bi trebale biti politički motivirane.
Pitanje poroda, kao i sve vezano uz ženska prava i obiteljski život, ostaje duboko ukorijenjeno u društvenim, kulturnim i političkim raspravama u Turskoj. Odluka o zabrani planiranih carskih rezova u privatnim klinikama može imati dugoročne posljedice za zdravstveni sustav, kao i za odnos između države i njenih građana. Bilo da se radi o javnoj kampanji ili o zakonskim restrikcijama, jasno je da se demografska politika mora balansirati s poštovanjem osnovnih ljudskih prava. Na kraju, kako bi se osigurala dugoročna stabilnost, važno je da se dijalog o ovim pitanjima vodi s puno pažnje, razumijevanja i poštovanja prava svih pojedinaca.
