Evropa na Rubu: Novi Izazovi Sigurnosti u Savremenom Ratu
Dok se svijet suočava s neizvjesnošću i previranjima, Evropa se nalazi pred najvećim sigurnosnim izazovima od kraja Hladnog rata. Ove riječi dolaze od bivšeg vrhovnog zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga, Valerija Zalužnjog. On smatra da se na horizontu pojavila vojska koja je modernija i tehnološki naprednija nego ikad prije. Njegovo upozorenje, koje je odjeknulo širom Starog kontinenta, objašnjava kako se sukobi u Ukrajini ne mogu više posmatrati kao izolirani incident, već kao uvod u posve novu eru globalnog ratovanja. Ova realnost nas tjera da preispitamo sve što smo smatrali sigurnim i stabilnim u evropskom kontekstu.
Zalužnji naglašava da Evropa nije spremna suočiti se s ovim novim izazovima, ni mentalno ni vojno. Njegova analiza ističe da kontinent još uvijek se oslanja na zastarjele vojne doktrine i industrijske kapacitete, dok zemlje poput Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje već razvijaju strategije za ratovanje koje uključuju umjetnu inteligenciju i automatizaciju. “Rat umjetne inteligencije” nije daleka budućnost, već realnost koja je već prisutna na bojnom polju. U ovom kontekstu, postavlja se pitanje koliko su evropske države sposobne da se prilagode ovim novim obrascima sukoba i modernim vojnim tehnologijama.
Prema Zalužnjem, Ukrajina se trenutno nalazi na prvoj liniji obrane čitave Evrope. “Ako Ukrajina padne, to neće značiti kraj rata, već će se samo promijeniti geopolitička mapa,” upozorava on. Ova izjava služi kao otrežnjujući poziv za sve evropske lidere, naglašavajući da sigurnost nije nešto što se može uzeti zdravo za gotovo. Naime, svaka promjena u sigurnosnom okruženju može imati dalekosežne posljedice, ne samo po Ukrajinu već i po cijelu Evropu. U ovom kontekstu, važno je shvatiti da mir nije prirodno stanje, već rezultat stalne pripremljenosti i volje da se zaštite vlastiti interesi. To je lekcija koju, nažalost, mnogi lideri još uvijek nisu naučili.
Zalužnji ističe kako je Moskva iz prethodnih sukoba izvukla dragocjene lekcije i već razvija svoje “vojske budućnosti”, koje kombinuju bespilotne sisteme, satelitsko izviđanje i robotiku. “Ovo nije klasična vojska, to je tehnološka mašina koja se prilagođava u realnom vremenu,” dodaje on, upozoravajući da Evropa trenutno nema odgovore na ovakve izazove. Njegova analiza naglašava potrebu za brzim prilagodbama i modernizacijom evropskih vojnih snaga, koje nisu u skladu sa novim prijetnjama. U tom smislu, evropske zemlje moraju hitno preispitati svoje vojne strategije i investicije, kako bi osigurale da nisu zakovane u prošlim paradigama ratovanja.
Uz to, bivši general kritizira europske političke elite koje žive u iluzijama da će se mir očuvati bez žrtvovanja nekih od svojih komfora. “Sigurnost počinje voljom,” poručuje on, naglašavajući da političari moraju biti spremni na određene ustupke kako bi osigurali sigurnost svojih građana. Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada je zavisnost Evrope o Sjedinjenim Američkim Državama veća nego ikad. “Bez NATO-a i američke podrške, evropska obrana praktično ne postoji,” tvrdi Zalužnji. Postavlja se pitanje: “Što ako Washington sutra promijeni prioritete?” Ovo je zasigurno izazov s kojim se evropski lideri moraju suočiti u nadolazećim godinama.
Ova pitanja otvaraju važnu debatu o budućnosti evropske sigurnosti. Mnogi analitičari i političari širom Evrope smatraju da je Zalužnji u pravu kada govori o potrebi za povećanom samostalnošću u obrambenim pitanjima. U tom kontekstu, države regije, uključujući Hrvatsku i susjedne zemlje, moraju hitno preispitati svoje strategije. Stručnjaci naglašavaju da se sigurnost više ne može posmatrati kao luksuz, već kao strateški prioritet koji zahtijeva ozbiljna ulaganja u vojnu modernizaciju i domaću obrambenu industriju. Na primer, Hrvatska je pokrenula projekte modernizacije svojih oružanih snaga, ali to je tek početak onoga što je potrebno da bi se osigurala otpornost na nove prijetnje.
Kao što Zalužnji upozorava, “rat 21. stoljeća neće voditi samo tenkovi i vojnici, nego i algoritmi, dronovi i brze odluke koje se donose u sekundi.” Njegova poruka je jasna: tko ne razumije ovu novu stvarnost, već je izgubio. U svijetu gdje se tehnologija razvija brže nego ikad prije, Evropa mora hitno prilagoditi svoje strategije i pristupe kako bi ostala relevantna na globalnoj sceni sigurnosti. U tom smislu, evropske zemlje trebaju uložiti u istraživanje i razvoj novih vojnih tehnologija, kao i u obučavanje vojnika za rad s ovim tehnologijama. U protivnom, rizikuju da postanu nemoćne pred modernim izazovima ratovanja.
U zaključku, svijet se nalazi na prekretnici, a evropski lideri moraju shvatiti ozbiljnost trenutne situacije. Ukoliko nisu spremni na hitne promjene i prilagodbe, Evropa bi mogla postati ranjiva na nove oblike agresije. Ova analiza Valerija Zalužnjog služi kao važan podsjetnik na to koliko je bitno da se Europska unija i njene članice ujedine u cilju osiguravanja svoje sigurnosti i stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima.
