Evropska sigurnost u novoj eri: Izazovi i prilike
Evropa se trenutno suočava s najvećim sigurnosnim izazovima od kraja Hladnog rata, što su istaknuli mnogi stručnjaci i lideri. Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, Valerij Zalužnji, ističe alarmantnu situaciju na kontinentu, naglašavajući da se na horizontu pojavljuje vojska koja predstavlja potpuno novu paradigmu ratovanja. Ova moderna vojska se ne oslanja samo na klasične vojne strategije, već uključuje napredne tehnologije koje zapadne obrambene snage ne razumiju potpuno, što dodatno otežava predviđanje budućih sukoba. U ovom kontekstu, sukob u Ukrajini više nije samo lokalni incident – on je signal za promjene na globalnoj sceni koja se sve više umrežava.
Zalužnji naglašava da Evropa nije spremna na nadolazeće prijetnje, što se tiče kako mentalne pripremljenosti, tako i vojne opremljenosti. Njegove tvrdnje o tome da se kontinent oslanja na zastarjele doktrine i industrijske baze dok zemlje poput Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje razvijaju napredne tehnologije, ukazuju na ozbiljan problem. Koncept “rata umjetne inteligencije” postaje sve važniji. U ovom kontekstu, mnoge evropske nacije ne prepoznaju potrebu za brzim promjenama u svojim strategijama obrane. Na primjer, dok su zemlje poput SAD-a i Kine već razvile vojske koje koriste AI za analizu podataka u realnom vremenu, Evropa kasni u tom razvoju, što može imati ozbiljne posljedice za njenu sigurnost.
Prema Zalužnjemu, Ukrajina se nalazi na prvoj liniji obrane čitavog evropskog kontinenta. Njegova izjava da bi “pad Ukrajine” mogao rezultirati promjenom geografije bitke, a ne završetkom rata, stavlja u fokus pitanje stabilnosti Evrope. Ukoliko Ukrajina nije uspješna u odbijanju ruskih snaga, posljedice bi mogle biti katastrofalne, ne samo za samu zemlju, već i za širu evropsku stabilnost. Ova situacija dodatno komplikuje političko okruženje, gdje lideri često zaboravljaju da mir nije samo odsustvo rata, već rezultat stalne spremnosti na odbranu svojih interesa.
Nadalje, Zalužnji ističe da Moskva aktivno investira u razvoj “vojske budućnosti” koja uključuje kombinaciju bespilotnih sistema, satelitskog izviđanja i robotike. Ove nove vojne tehnologije predstavljaju značajan izazov za evropske države koje se bore s prilagođavanjem vlastitih strategija u skladu sa modernim ratovanjem. Kritike koje upućuje na račun evropskih elita, koje žive u iluziji o miru bez žrtava, ukazuju na potrebu za promjenom načina razmišljanja o sigurnosti. U vremenu kada se sukobi vode na različitim frontovima, uključujući cyber napade i dezinformacijske kampanje, Evropa mora hitno preispitati svoju vojnu doktrinu i strategije.
Još jedan od ključnih faktora koji Zalužnji ističe je zavisnost Evrope od Sjedinjenih Američkih Država. “Bez NATO-a i američke podrške, europska obrana praktično ne postoji,” naglašava ukrajinski general, ukazujući na ozbiljnu dilemu s kojom se evropske države suočavaju. Ova zavisnost postavlja pitanje što će se dogoditi ako Washington promijeni svoje prioritete ili se povuče s evropskog kontinenta. Ovaj scenario ne samo da stvara dodatnu nesigurnost, već također potiče evropske države da preispitaju svoje vojne strategije, autonomiju i kolektivnu obrambenu sposobnost.
Reakcije na Zalužnjegove izjave nisu izostale, jer mnogi analitičari i političari širom Evrope vide ovo kao ozbiljno vojno i političko upozorenje. Njegove riječi odražavaju osjećaje mnogih lidera u Bruxellesu, koji se boje otvoreno govoriti o realnosti sigurnosti u Evropi. U ovom kontekstu, upozorenje Zalužnjeg dolazi u ključnom trenutku za države regije, uključujući Hrvatsku, Srbiju i druge susjedne zemlje koje se suočavaju sa sličnim izazovima. Ove države trebaju razviti svoje strategije kako bi osigurale otpornost i sigurnost, ne samo na nacionalnom, već i na regionalnom nivou.
Stručnjaci naglašavaju da se sigurnost više ne može promatrati kao luksuz, već kao strateški prioritet. “Modernizacija vojske, ulaganje u domaću obrambenu industriju i veća tehnološka samostalnost nisu više opcije, to su nužnosti,” naglašavaju vojni analitičari. Zalužnji jasno poručuje da rat 21. stoljeća neće voditi samo tenkovi i vojnici, već i algoritmi, dronovi i odluke koje se donose u sekundama. Uz sve to, važno je da evropski lideri shvate kako je potrebna zajednička strategija koja će uključivati sve članice EU i NATO-a kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost na kontinentu. “Tko to ne razumije – već je izgubio,” zaključuje on, ostavljajući otvorena pitanja o budućnosti evropske sigurnosti i njenoj sposobnosti da se prilagodi novim izazovima.
