Teška Situacija Onkoloških Pacijenata u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini, onkološki pacijenti suočavaju se s alarmantnom situacijom koja zahtijeva hitnu reakciju vlasti i zdravstvenog sistema. Odluka Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH da obustavi sufinansiranje lijekova za onkološke pacijente izazvala je šok i ogorčenje među pacijentima, kao i njihovim porodicama. Predstavnici raznih udruženja koja se bave osnaživanjem i pružanjem podrške ovim pacijentima ističu kako ova odluka direktno ugrožava njihov kvalitet života, pa čak i samu mogućnost preživljavanja.
Situacija je posebno teška za pacijente koji se bore s teškim oblicima raka, kao što su karcinom pluća, dojke ili debelog crijeva. Mnogi od njih ne mogu priuštiti troškove lijekova koji nisu dostupni putem javnog zdravstvenog sistema, što ih dovodi u situaciju da preispituju vlastite životne prioritete. Ovaj problem nije nov, no on u posljednje vrijeme postaje sve ozbiljniji. Kao što su pokazali nedavni slučajevi, pojedini pacijenti su bili primorani da prodaju svoje nekretnine kako bi platili neophodnu terapiju. Ova situacija postavlja pitanje o prioritetima zdravstvene politike u zemlji. Kako je moguće da se u 21. veku, kada su lijekovi za borbu protiv raka dostupni u drugim zemljama, pacijenti u Bosni i Hercegovini suočavaju s ovakvim poteškoćama?
Izazovi Onkoloških Pacijenata
Sanja Kriještorac, pacijentica koja se bori s karcinomom pluća, podijelila je svoju priču o borbi za opstanak. Njen lijek, koji je odobren za upotrebu u svijetu još 2015. godine, konačno je registrovan u BiH, ali je još uvijek nedostupan na tržištu. Sanja ističe kako je lijek koji joj je potreban trenutno dostupan samo u Evropi, te ga ona nabavlja iz Slovenije po najpovoljnijoj cijeni. “Ja se snalazim kako mogu. To je moj svakodnevni izazov”, kaže Kriještorac. U međuvremenu, dok se čeka izrada tendera za uvoz, pacijenti su prepušteni sami sebi.
Osim problema s dostupnošću lijekova, pacijenti se suočavaju i s zastarjelim terapijama koje su često teške i iscrpljujuće. Zlatan Planinčić, predsjednik Udruženja “Mijelom u BiH”, ističe kako je potrebno redefinirati pristup liječenju onkoloških pacijenata. “Naša vlada mora obezbijediti dovoljna sredstva za nabavku savremenih lijekova i terapija. Šta još treba da se desi kako bismo vidjeli promjene?”, pita Planinčić, naglašavajući kako je broj oboljelih u stalnom porastu, a sredstva stagniraju. U ovoj situaciji, mnogi pacijenti se suočavaju s dodatnim stresom zbog straha od mogućeg pogoršanja zdravstvenog stanja koje bi se moglo izbjeći pravovremenim i odgovarajućim liječenjem.
Potreba za Modernizacijom Zdravstvenog Sistema
Jedan od ključnih problema s kojim se suočava zdravstveni sistem u BiH je i nedostatak ažuriranja liste lijekova. Prema informacijama iz Fonda solidarnosti, lista lijekova nije proširena od 2019. godine, iako je zakonski propisano da se to mora raditi svake godine. Ova situacija ne samo da onemogućava pacijentima pristup modernim lijekovima, već također odražava širu sliku neefikasnosti zdravstvenog sistema. Stanovnici BiH zaslužuju pristup modernim i efikasnim terapijama, a ne da se suočavaju s administrativnim barijerama koje im onemogućavaju liječenje. “Pacijenti umiru jer im se ne pruža pomoć na vrijeme, a to je crna istina našeg sistema”, naglašava Eldina Zolj-Balenović, članica Udruženja “Renesansa”.
Uzimajući u obzir sve ove izazove, jasno je da je potrebna hitna reforma zdravstvenog sektora. Stručnjaci i pacijenti zahtijevaju sistemski pristup koji će omogućiti efikasnije planiranje i korištenje sredstava. Osim toga, kreiranje registra oboljelih bi omogućilo bolje praćenje i planiranje resursa potrebnih za borbu protiv raka. U svijetu u kojem se medicinska nauka razvija brže nego ikada, Bosna i Hercegovina ne smije ostati iza. Modernizacija zdravstvenog sistema nije samo potreba, već i nužnost koja će direktno uticati na kvalitet života svih građana, a posebno onih koji se bore s teškim bolestima poput raka.
Okruženje u kojem se onkološki pacijenti često nalaze je iscrpljujuće ne samo fizički, već i emocionalno. Osjećaji bespomoćnosti i frustracije zbog nepravde koju doživljavaju mogu dodatno pogoršati njihovo stanje. Zbog toga je važno podržati inicijative koje se bore za poboljšanje zdravstvenog sistema i pružiti glas svima onima koji se suočavaju s ovim teškim izazovima. Na kraju, pravi cilj mora biti zdravlje i dobrobit pacijenata, a to se može postići samo zajedničkim naporima svih relevantnih aktera.
Bez obzira na trenutne izazove, postoje i pozitivni primjeri i inicijative koje pokazuju da postoji nada. U mnogim gradovima u Bosni i Hercegovini, lokalne zajednice i nevladine organizacije pokreću projekte podrške onkološkim pacijentima, pružajući im informacije, psihološku podršku i pomoć u pristupu potrebnim lijekovima. Ove inicijative često zavise od donacija i volonterskog rada, ali pružaju neprocjenjivu pomoć onima kojima je najpotrebnija.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da se situacija onkoloških pacijenata u Bosni i Hercegovini mora poboljšati. Potrebno je da društvo, vlasti i zdravstveni sistem zajednički rade na rješavanju ovih problema kako bi se obezbijedila bolja budućnost za sve pacijente. Samo tako možemo osigurati da se niko ne osjeća napušteno i zaboravljeno u borbi protiv ove strašne bolesti.
