U Banjoj Luci trenutno vlada politička i finansijska dinamika koja je izazvala burne reakcije i ozbiljne rasprave među lokalnim vlastima. Glavni povod za uzburkane strasti jeste nacrt budžeta za ovu godinu, koji je premašio sve dosadašnje rekorde. Gradonačelnik Draško Stanivuković predstavio je prijedlog budžeta u visini od 252 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 19,3% u odnosu na prethodnu godinu. Ova cifra nije prošla nezapaženo, jer su mnogi odbornici izrazili nezadovoljstvo ovakvim naglim rastom, posebno zbog činjenice da je budžet gradonačelnika uvećan više nego trostruko.
Ipak, bez obzira na prigovore, nacrt budžeta je usvojen jednoglasno. Stanivuković je s ponosom istakao da se radi o najvećem budžetu u istoriji grada, a uz to je naglasio i realizaciju nekoliko važnih infrastrukturnih projekata. Među njima se izdvajaju:
-
izgradnja mosta u naselju Dolac
-
proširenje vodovodne mreže u naselju Tunjice
-
otvaranje kuće „Predah“ namijenjene djeci s poteškoćama u razvoju
Osim budžeta, tema rasprave bio je i kreditni zahtjev u iznosu od 30 miliona maraka, koji je izazvao podozrenje opozicionih odbornika. Stanivuković je pokušao ublažiti zabrinutost izjavivši da je grad u prethodnom periodu vratio preko 60 miliona maraka tuđih kredita, te da je ta suma duplo veća od stvarnih potreba grada.
Međutim, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Ljubo Ninković, iznio je drugačiju sliku situacije. Prema njegovim riječima, gradonačelnik nije uspio da sanira postojeće finansijske obaveze putem rebalansa budžeta, pa je pribjegao povećanju sopstvenog budžeta kako bi pokrio prethodne dugove. On je upozorio da će se neizmirene obaveze iz 2023. i 2024. godine prenijeti kao rashodi u 2025. godinu, čime će dodatno opteretiti buduće finansijsko planiranje grada.
Opozicioni odbornici su također kritikovali smanjenje subvencija za privredu, kao i rezove u budžetima za kulturu i sport, dok su istovremeno ukazivali na značajno uvećanje sredstava koja su direktno dodijeljena kabinetu gradonačelnika. Posebno su se isticale riječi Igora Mandića iz Liste za pravdu i red, koji je izjavio da su izdvajanja za kulturu svedena na mizernih 0,38% budžeta, dok je budžet gradonačelnika porastao sa 293.000 na 974.000 KM, što predstavlja povećanje od čak 3,3 puta.
Na drugoj strani, Igor Radojičić iz Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ slikovito je opisao trenutnu situaciju rekavši da se grad nalazi u fazi privremenog finansiranja, što znači da je „nos iznad vode, ali su mnoge funkcije ispod vode“. Njegove riječi ukazuju na to da je Banja Luka formalno funkcionalna, ali se suštinski bori s nizom strukturalnih problema.
Svoje mišljenje o stanju u gradu dali su i sami građani. Njihove primjedbe i zahtjevi usmjereni su na svakodnevne probleme koje žele da gradonačelnik hitno riješi. Prema riječima građana, gradu najviše nedostaju:
-
dovoljno parking prostora
-
uređeni slivnici
-
više reda i organizacije u urbanističkom planiranju
-
normalni uslovi za život u cjelini
Zanimljivo je i to što su politički analitičari primijetili sličnost između Stanivukovićevih odluka i ponašanja predsjednika Republike Srpske. Obojica su, navode analitičari, primijenili sličnu strategiju – značajno povećanje budžeta uoči izbornih ciklusa ili političkih previranja, čime se stvara slika spasitelja koji pomaže „kritičnim kategorijama“ stanovništva, a time istovremeno stiču i političke poene.
Analitičar Mladen Bubonjić upozorio je da je odobrenje budžeta gradonačelniku prošlo bez ijednog ozbiljnijeg protivljenja, što dodatno izaziva sumnju u motivaciju odbornika koji su ga podržali. Pored toga, informacija o ukupnom zaduženju Banje Luke u prvoj polovini prošle godine ukazuje na to da je grad bio dužan čak 118,3 miliona KM, što baca dodatno svjetlo na ozbiljnost trenutne situacije.
Zaključno, finansijska politika koju provodi Draško Stanivuković podijelila je lokalnu političku scenu, izazvala zabrinutost kod opozicije, ali i pokrenula niz pitanja o dugoročnoj održivosti ovakvog modela upravljanja. Iako su infrastrukturni projekti i povećanja budžeta prezentirani kao dokazi napretka, ostaje otvoreno pitanje – da li su temelji tog napretka zaista čvrsti ili se radi o populističkom manevru koji će tek u narednim godinama pokazati svoju cijenu.
