U jutarnjim satima u Luksemburgu održava se sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije, na kojem se raspravlja o nizu ključnih geopolitičkih tema, a posebno o stanju u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Sastanak se dešava u okviru redovnog zasjedanja Vijeća za vanjske poslove EU, a predsjedava mu Kaja Kallas, visoka predstavnica Unije za vanjsku politiku i sigurnost.
U fokusu diskusije nalaze se teme koje se tiču evropskih odnosa sa susjedima sa Balkana, kao i mogućnosti jačanja sigurnosne i odbrambene saradnje s državama iz ovog regiona. Jasno je da EU želi unaprijediti partnerstva kako bi se stabilizirali politički prilike i unaprijedila regionalna kohezija, koja je u posljednje vrijeme na velikom ispitu. U tom kontekstu, posebno se ističe potreba za aktivnijom ulogom Unije u posredovanju i izgradnji povjerenja između aktera iz regije.
Na radnom ručku koji je uslijedio u okviru sastanka, ministri su iznijeli svoja viđenja trenutne političke situacije na Balkanu. Glavne teme bile su:
-
stanje u Bosni i Hercegovini,
-
politička kriza u Srbiji,
-
opća sigurnosna arhitektura Balkana,
-
te saradnja s regionalnim i međunarodnim akterima.
Kaja Kallas je pritom predstavila detaljan izvještaj o svojoj nedavnoj posjeti Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini, s ciljem da se njene zabilješke koriste kao osnov za stratešku diskusiju među članicama. Istaknuto je kako postoji zabrinutost zbog političkih napetosti u BiH, posebno u vezi sa sve češćim pokušajima podrivanja državnih institucija i funkcionalnosti Federacije.
Također, poseban dio sastanka posvećen je dijalogu Beograda i Prištine, u kojem Evropska unija ima ulogu posrednika. Taj proces je trenutno u stagnaciji, što izaziva zabrinutost među evropskim diplomatama, pa se u tom smislu poziva na pojačane diplomatske napore i uključivanje više instrumenata iz arsenala EU, uključujući sankcije, ali i pozitivne stimulacije.
Nakon rasprave o Balkanu, u agendu sastanka uvrštena je i tema Ukrajine, gdje se ministrima obratio Andrej Sibiha, ministar vanjskih poslova Ukrajine, putem video-konferencije. Tom prilikom iznio je najnovije informacije o stanju na terenu i o izazovima s kojima se njegova zemlja suočava u borbi protiv ruske agresije. EU je još jednom ponovila čvrstu podršku Ukrajini, te naglasila spremnost da nastavi s isporukama pomoći, kako vojne tako i humanitarne.
Sljedeći blok razgovora bio je posvećen Bliskom istoku, sa akcentom na krizu u Siriji. Ministarima su prezentirane informacije o humanitarnoj situaciji, ali i o složenim sigurnosnim izazovima, uključujući prijetnje od terorizma, migracijskih valova i destabilizacije regije. Posebna pažnja posvećena je ulozi Irana, Turske i Rusije u ovom dijelu svijeta.
Pred kraj sastanka, otvorena je rasprava o odnosima Evropske unije s afričkim kontinentom. Ministri su razmijenili stavove o ključnim izazovima, od klimatskih promjena do kontrole migracija i borbe protiv oružanih sukoba. U tom kontekstu, najavljeno je da će se usvojiti revidirana verzija Zajedničkog stava EU o kontroli izvoza oružja, čime bi se pooštrile regulative u pogledu kome i pod kojim uslovima evropske firme mogu prodavati naoružanje.
Na samom kraju sastanka, najavljeno je da će sutradan biti održan prvi dijalog na visokom nivou između EU i Palestinske uprave, što se smatra važnim korakom u nastojanjima Unije da ponovo preuzme aktivniju ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu.
U cjelini gledano, ovaj sastanak u Luksemburgu ukazuje na sve šire polje djelovanja vanjske politike EU, koja se sve više usmjerava na pitanja sigurnosti, stabilnosti i strateškog uticaja na rubovima kontinenta. Balkanske zemlje, a među njima naročito Bosna i Hercegovina, i dalje ostaju u fokusu kao ključna tačka u planovima Brisela za dugoročnu integraciju regiona.
S obzirom na kompleksne političke dinamike i sve češće tenzije unutar BiH, jasno je da EU želi zadržati aktivan pristup i spriječiti dalje pogoršanje odnosa. Međutim, izazov će biti u uspostavljanju ravnoteže između dijaloga, pritiska i stvarnih poteza koji mogu donijeti rezultate na terenu.
U tom smislu, naredni mjeseci bit će presudni za to kako će EU redefinirati svoju ulogu na Balkanu i hoće li uspjeti ponovo postati pouzdan oslonac državama regije na njihovom putu ka punopravnom članstvu.
