Centralna izborna komisija BiH (CIK) na današnjoj sjednici donijela je odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat. Izbori će se održati 23. novembra 2025. godine. Ova odluka dolazi nakon pravosnažne presude i dugotrajnog političko-pravnog procesa koji je izazvao duboke podjele u institucijama BiH i cijeloj zemlji.
Neslaganja unutar CIK-a
Odluka nije donesena jednoglasno, već je u okviru CIK-a došlo do ozbiljnih podjela:
-
Željko Bakalar je upozorio da način na koji je odluka formulirana ograničava mogućnost kandidature pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda. Podsjetio je na slučaj iz 2007. godine kada je nakon smrti tadašnjeg predsjednika RS-a Milana Jelića bilo otvoreno pitanje načina izbora i kandidature.
-
Jovan Kalaba je, nasuprot tome, poručio da bi kandidatura Bošnjaka ili Hrvata unijela dodatnu konfuziju, jer su potpredsjednici RS već iz tih naroda i njima mandat nije sporan, dok je predsjednička funkcija vezana za srpski narod.
-
Vlado Rogić podržao je odluku i naglasio da je utemeljena na Ustavu RS i BiH, te da jasno proizlazi iz ustavne podjele funkcija.
-
Ahmet Šantić naglasio je da je mandat oduzet zvaničniku iz reda srpskog naroda, pa je logično da se izbor ograniči unutar tog konstitutivnog naroda.
-
Predsjedavajuća CIK-a Irena Hadžiabdić izrazila je zabrinutost da se ovakvim pristupom ograničava pravo građana na slobodan izbor i demokratsko opredjeljenje, te je zbog toga bila protiv.
Ove različite pozicije jasno pokazuju koliko je pitanje ustavne zastupljenosti i izbornih pravila osjetljivo u BiH, posebno kada je riječ o najvišim funkcijama u entitetima i državi.
Podsjećanje na Dodikovu presudu
Podsjetimo, Milorad Dodik je ostao bez mandata nakon što je 6. augusta 2025. godine CIK donio odluku o prestanku njegovog predsjedničkog mandata. On je ranije pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Konkretno, u julu 2023. godine Dodik je nastavio zakonodavni postupak u Narodnoj skupštini RS, iako je Schmidt ranije blokirao stupanje na snagu zakona kojima se osporavaju odluke Ustavnog suda BiH. Time je, prema presudi, direktno narušio ustavni poredak i obavezu poštivanja odluka visokog predstavnika, što je bio presudan razlog za gubitak mandata.
Budžet i finansiranje izbora
Veliki izazov za organizaciju prijevremenih izbora predstavlja budžet od 6,4 miliona KM. Ministar finansija BiH, Srđan Amidžić, najavio je da vjerovatno neće potpisati odluku o finansiranju izbora, što bi moglo blokirati proces. Međutim, njegov zamjenik Muhamed Hasanović izjavio je da će, ukoliko Amidžić odbije, on preuzeti odgovornost i potpisati odluku. To pokazuje da će i finansiranje izbora postati novo političko i institucionalno pitanje, koje bi moglo dodatno produbiti krizu.
Dodik i referendum u RS-u
Paralelno s odlukama CIK-a, Narodna skupština RS zakazala je referendum za 25. oktobar 2025. godine, na kojem će se građani izjašnjavati o:
-
odlukama visokog predstavnika,
-
presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika,
-
odluci CIK-a o oduzimanju njegovog mandata.
Ovaj referendum je najavljen kao odgovor vlasti RS-a na ono što nazivaju “pravnim nasiljem” i “nametanjem odluka”, dok pravnici i međunarodna zajednica ukazuju da se time dodatno narušava ustavni poredak.
Schmidtove odluke i izborni proces
U međuvremenu, u Službenom glasniku RS objavljena je odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH. Ovim potezom Schmidt nastoji omogućiti uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, čime bi se osigurala veća transparentnost i spriječile eventualne izborne manipulacije prenosi senzorbih.ba
