CIK BiH pod lupom nakon izbora: nove tehnologije, prigovori i moguće ponavljanje glasanja u Brčkom
Izborni dan u Bosni i Hercegovini protekao je u znaku novih tehnologija, brojnih provjera i dodatne pažnje javnosti, a Centralna izborna komisija BiH sada ulazi u fazu detaljne analize svega što se događalo na biračkim mjestima širom zemlje.
Član CIK-a Ahmet Šantić poručio je da je dan bio izazovan, prije svega zato što su birači, članovi biračkih odbora i tehničko osoblje prvi put u široj primjeni koristili biometrijsku identifikaciju i skenere glasačkih listića. Iako su se pojavile pojedine poteškoće, Šantić ističe da je Komisija u cjelini zadovoljna funkcionisanjem sistema.
Prema njegovim riječima, riječ je o jednoj od najvećih suštinskih promjena izbornog procesa u Bosni i Hercegovini od uvođenja pasivne registracije 2006. godine. U praksi to znači da se biračko pravo ne provjerava više samo klasičnim uvidom u dokumente i ručnim upisom, nego kroz savremenije uređaje koji trebaju smanjiti mogućnost zloupotreba i ubrzati identifikaciju birača.
Šantić je takav potez opisao kao tehnološku revoluciju, naglašavajući da su promjene bile velike i za birače i za izborne organe koji su se prvi put susreli s ovako organizovanim procesom.
Jedna od ključnih tema nakon izbora odnosi se na sumnje da je na pojedinim mjestima možda dolazilo do pokušaja sabotaže opreme. Šantić je potvrdio da je CIK još prije izbora imao određene informacije o mogućim pokušajima onesposobljavanja biometrijskih uređaja i skenera.
Međutim, upozorio je da se ne smije unaprijed optuživati bilo koja izborna komisija niti tvrditi da su svi zahtjevi za prelazak na tradicionalni način glasanja nužno bili dio organizovane opstrukcije. Prema njegovim riječima, nijedno biračko mjesto nije ušlo u klasični režim glasanja, iako je bilo zahtjeva da se to učini.
Tehnički timovi su, kako je objasnio, uspjeli osposobiti uređaje na mjestima gdje su nastali problemi, pa nije bilo potrebe da se izbori provode bez nove opreme. To je važno jer se ovim izborima željelo pokazati da sistem može izdržati i veće tehničke zahtjeve, ali i da postoji mehanizam brze reakcije ako nešto krene po zlu.
U takvim okolnostima, svaka prijavljena nepravilnost mora biti pažljivo provjerena, a CIK, prema Šantićevim riječima, tek treba sabrati sve činjenice prije nego što javnosti ponudi konačne zaključke.
Posebnu pažnju izazvale su i tvrdnje da je moguće došlo do glasanja bez biometrijske identifikacije. CIK je već zaprimio određene prigovore, ali, kako ističe Šantić, za sada nema službenih i kompletnih podataka na osnovu kojih bi se mogli izvući definitivni zaključci. Komisija će zato, kaže on, provjeriti svaki takav navod.
U tom postupku CIK može upoređivati broj birača koji su prošli biometrijsku provjeru sa brojem glasačkih listića pronađenih u kutiji, a ukoliko odstupanje pređe zakonom propisani prag od dva posto, slijedi kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje. U ekstremnom slučaju, zakon predviđa i mogućnost ponavljanja glasanja.
Šantić je dodatno pojasnio da se može pratiti i vrijeme kada su birači glasali, jer postoje slipovi za svakog birača sa zabilježenim vremenom glasanja. To znači da CIK ima mogućnost da provjeri i sumnje u neuobičajen skok izlaznosti u posljednjim satima izbornog dana.
Takve analize mogu biti posebno važne u sredinama gdje je izlaznost naglo porasla u kratkom periodu, jer to nekad otvara pitanja o organizovanom dovlačenju birača, tehničkim greškama ili pogrešnom evidentiranju. Međutim, u ovom trenutku komisija još prikuplja i poredi podatke prije bilo kakve konačne ocjene.
Jedna od najviše komentarisanim stavki nakon izbora jeste i veliki broj nevažećih listića. Kada se saberu svi nivoi vlasti, riječ je o gotovo 400.000 nevažećih listića, što je brojka koja na prvi pogled djeluje alarmantno. Šantić je ipak upozorio da takav zbir, posmatran ukupno, može zvučati dramatičnije nego kada se analizira po pojedinačnim izborima i nivoima vlasti.
Ipak, priznao je da je vjerovatno riječ o nešto većem procentu nevažećih listića nego u ranijim izbornim ciklusima. Kao moguće objašnjenje naveo je novi način glasanja i drugačiji izgled glasačkih listića, što je za mnoge birače, naročito starije, predstavljalo prvi susret s novim sistemom.
Takva promjena u praksi često dovodi do grešaka: birač može označiti više opcija nego što je dopušteno, ostaviti listić nepopunjenim na pogrešan način ili jednostavno ne razumjeti novu formu. Upravo zato CIK tek treba detaljno utvrditi na koji način su listići proglašeni nevažećima. Posebnu pažnju privlači i slučaj 23 kandidata koji, prema preliminarnim rezultatima, nisu dobili nijedan glas.
Šantić je rekao da će se pravi odgovor dobiti tek kada se na tim biračkim mjestima izvrši neposredan uvid u glasačke listiće. To znači da prvi podaci sa terena nisu nužno konačni i da će precizna analiza pokazati da li je riječ o greškama u brojanju, pogrešnom unosu ili nekom drugom problemu.
Poseban predmet provjere odnosi se i na zahtjev Demokratske fronte zbog navodnih nepravilnosti s kandidatskom listom za Parlament Federacije BiH u izbornoj jedinici 406 u Visokom. CIK je, prema Šantićevim riječima, zatražio da službe utvrde činjenično stanje, izuzmu kandidatske liste i uzmu izjave članova biračkih odbora prije nego što bude donesena odluka.
Takav pristup pokazuje da Komisija želi postupati oprezno i osloniti se na dokumentovane dokaze, a ne na političke izjave ili medijske navode. U izbornim procesima, naročito kada se radi o mogućim nepravilnostima, upravo su tragovi na terenu i zapisnici često ključni za razjašnjenje sporova.
Ipak, najkonkretniji problem za sada je otkriven u Brčko distriktu. Na jednom biračkom mjestu, kako je objasnio Šantić, birači s opcijom Republike Srpske dobili su četiri glasačka listića, ali je listić za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bio pogrešan i nije odgovarao tom biračkom mjestu. To je tehnička greška zbog koje izborni proces nije završen na način propisan zakonom, pa CIK sada razmatra poništavanje rezultata i ponavljanje glasanja.
Na pitanje hoće li se ponavljanje odnositi samo na spornu kategoriju ili na sve nivoe, Šantić je kratko odgovorio: „Za sva četiri nivoa“.
Takva odluka, ako bude donesena, imala bi važan pravni i politički značaj jer pokazuje da se čak i na lokalizovanom problemu mora insistirati na potpunoj zakonitosti izbornog procesa. U izborima, naročito kada su prvi put uvedene nove tehnologije, svaki tehnički propust dobija dodatnu težinu jer može uticati na povjerenje građana u sistem.
Zato će naredni dani biti presudni za CIK: slijedi provjera prigovora, analiza biometrijskih podataka, uvid u glasačke listiće i moguće odluke o ponavljanju glasanja. Sve to ukazuje da izborni proces formalno ne završava zatvaranjem biračkih mjesta, nego tek nakon što se završi čitav niz kontrola i eventualnih korekcija.
