Čović na obilježavanju godišnjice Herceg-Bosne: Negiranje presuda i poigravanje historijom
U Mostaru je danas ispred Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače polaganjem vijenaca obilježena godišnjica formiranja paradržavne tvorevine Hrvatske republike Herceg-Bosne (HR HB). Obilježavanje je proteklo u znaku poruka predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je, prema ocjeni brojnih analitičara, još jednom nastojao reinterpretirati historijske i pravne činjenice.
Čović je u obraćanju poručio da, po njegovom mišljenju, ne bi bilo ni hrvatskog naroda, niti Bosne i Hercegovine u sadašnjim granicama, da nije bilo Hrvatske zajednice, a kasnije i Hrvatske republike Herceg-Bosne.
“Veliko hvala svakoj žrtvi koja se dala da bismo mi danas bili ovdje i da bismo zaživjeli ove vrijednosti koje još treba unaprijediti. Ima puno nesavršenosti u našem djelovanju, ali hvala i svima onima koji su nosili projekt mudrih i hrabrih odluka kada je u pitanju zaštita i hrvatskog naroda i BiH u ime onih koji su osnovali HZ, a zatim i HR HB”, kazao je Čović.
Pozivanje na “vrijednosti Herceg-Bosne”
Čović je naglasio kako historiju niko ne može iskriviti i kako, prema njegovom mišljenju, obilježavanja poput ovoga doprinose “očuvanju vrijednosti” koje je Herceg-Bosna donijela hrvatskom narodu u BiH.
“Razumijem da ima puno onih koji nisu ostvarili svoje ratne ciljeve i da će to raditi kroz pozicioniranje prema sadašnjem okviru Bosne i Hercegovine. Ali to uopće ne može umanjiti vrijednosti o kojima sam govorio, kada je u pitanju organiziranost hrvatskog naroda. Bio sam uvjeren da nećemo čekati 30 godina i da ćemo svojom vrijednošću zaživjeti tu evropsku BiH koja bi do kraja osigurala jednakost tri konstitutivna naroda i legitimno predstavljanje. Ova zemlja neće ići naprijed dok se ne uvaže te vrijednosti i na tome moramo svi raditi, primarno s predstavnicima bošnjačkog naroda”, poručio je Čović.
Podsjetnik na presude iz Haga
Čovićeve izjave izazvale su reakcije jer je upravo formiranje i djelovanje Herceg-Bosne ocijenjeno kao paradržavni projekat koji je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata.
Podsjetimo, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je osnivače i lidere Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, potvrđujući da je ovaj projekat bio vođen planom etničkog čišćenja i ratnih zločina. Uprkos tome, Čović na obilježavanjima redovno govori o Herceg-Bosni kao “vrijednosti i temelju opstanka Hrvata u BiH”.
Institucije i evropski put
Govoreći o sadašnjim prilikama, Čović je naglasio da se “boljitak hrvatskih područja u BiH gradi kroz institucije države” i da je potrebno osigurati funkcionalniji okvir unutar Federacije i cijele BiH.
“Moramo uvažiti strukturu BiH – od općina i gradova, preko županija, pa do Federacije. Želimo ih dizati infrastrukturno i u svakom drugom smislu, što je vidljivo posljednjih godina, a bit će još intenzivnije u narednom periodu. Ali, za sve to moramo imati funkcionalniji okvir BiH, a toga danas nemamo na razini države”, rekao je Čović.
Kada je riječ o evropskom putu BiH, Čović je ponovio da “nema alternative”:
“Ne možemo naprijed ako se bavimo samo sobom. Moramo izaći iz tog okvira i baštiniti ono najbolje iz Dejtonskog sporazuma kroz novo uređenje države. Potrebno je zajednički raditi, korigirati Aneks IV, razviti funkcionalni sustav temeljen na jednakopravnosti triju naroda. Ako zanijekate te vrijednosti, vrtit ćemo se u krug. Što prije izađemo iz ove duboke krize, bit će nam lakše, a sve to moramo činiti u miru, znajući da europski put BiH nema alternative.”
Kontroverzna poruka
Iako Čović govori o evropskom putu i jednakosti naroda, ostaje činjenica da međunarodni sudovi jasno tretiraju Herceg-Bosnu kao ilegalnu paradržavnu tvorevinu i ratni zločinački projekat. Njegove izjave o “vrijednostima Herceg-Bosne” stoga izazivaju kontroverze, posebno među žrtvama ratnih zločina i porodicama ubijenih prenosi dijasporainfo.net
