U posljednje vrijeme politička zbivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine dodatno su se zakomplicirala, a sve oči sada su uprte u planiranu 18. sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zakazanu za 22. april. Ključna tačka dnevnog reda biće izbor novih sudija Ustavnog suda Federacije BiH, što izaziva žustre reakcije kako u političkom, tako i u širem društvenom kontekstu.
Podsjetimo, pokušaj da se još u januaru održi sjednica u kasnim večernjim satima i izaberu sudije tada je propao zbog snažnog otpora opozicije. Taj pokušaj smatran je pokušajem “proguravanja” odluka mimo regularne procedure. Uprkos tome, ista tema ponovo se nalazi na dnevnom redu, što ukazuje na upornu političku volju da se pozicije u Ustavnom sudu popune po već definisanim interesima. Važno je naglasiti da izbor sudija može biti validan samo ako ga potvrdi većina prisutnih delegata koji glasaju, čime je jasno da bez širokog konsenzusa odluke neće biti legitimne.
Ustavni sud FBiH trenutno broji osam aktivnih sudija: Aleksandra Martinović, Vesna Budimir, Edin Muminović, Ajša Softić, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Alen Taletović, a dva mjesta ostala su upražnjena nakon isteka mandata Mirjani Čučković (predstavnica srpskog naroda) i Kati Senjak (predstavnica hrvatskog naroda). Prema važećem Ustavu, Sud se sastoji od devet sudija, i to po najmanje dvoje iz svakog konstitutivnog naroda te jednog iz reda ostalih. Ta je ravnoteža ustanovljena Amandmanom XLVIII iz 2002. godine, u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda.
Predsjednica Federacije Lidija Bradara formalno je Domu naroda dostavila dvije liste kandidata. Prva se odnosi na poziciju sudije iz reda srpskog naroda, a na njoj je kao kandidat predložen Slaviša Bjelogrlić. Budući da nije dobila saglasnost potpredsjednika FBiH, Bradara je bila primorana dostaviti proširenu listu u kojoj se osim Bjelogrlića nalaze i:
-
Damir Šapina
-
Anja Pavelka-Vuleta
-
Adis Abdić
-
Tanja Hadžagić
-
Smajo Šabić
-
Ognjen Gašović
Kod ove liste nema dileme – izabrani kandidat mora biti iz srpskog naroda kako bi se ispoštovala nacionalna ravnoteža propisana Ustavom.
S druge strane, druga lista izaziva znatno više pažnje i kontroverze. Naime, iako se Kata Senjak izjašnjavala kao Hrvatica, njeno penzionisanje ne ostavlja prazno mjesto koje nužno mora popuniti Hrvat, jer u Sudu već ostaju dvoje sudija hrvatskog porijekla, čime je kvota zadovoljena. Ipak, HDZ BiH snažno lobira da se na tu poziciju postavi Monika Mijić, v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Njena kandidatura izaziva kontroverze, jer se Mijić ranije protivila implementaciji presude u slučaju Kovačević, presude koja ima veliki značaj u procesu ostvarivanja građanskih prava.
Zbog nedostatka saglasnosti potpredsjednika FBiH ni ova lista nije mogla biti potvrđena, te je poslana nova verzija liste, na čijem se čelu nalazi Jasminka Džumhur. Slijede je:
-
Monika Mijić
-
Senad Osmić
-
Boris Barun
-
Tanja Hadžagić
-
Izmir Hadžiavdić
-
Željko Škarica
-
Samir Zuparević
Ova lista se sada smatra ključnom za predstojeću sjednicu, a njen ishod će mnogo toga otkriti o pravcu u kojem se Federacija BiH kreće kada je riječ o nezavisnosti i transparentnosti pravosudnih institucija.
Osim pitanja izbora sudija, na sjednici će se razmatrati i druge važne teme:
-
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima – izmjene su usvojene u Predstavničkom domu, a cilj je smanjenje stope doprinosa na plaće, što bi trebalo stupiti na snagu 1. jula 2025.
-
Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH – regulisanje djelovanja psihologa na federalnom nivou.
-
Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti FBiH za 2025. godinu.
Takođe, planirana su i nova imenovanja. Osim sudija Ustavnog suda, delegati će odlučivati o članovima Nezavisnog odbora i Upravnog odbora Radio-televizije FBiH (RTV FBiH). Posebno se očekuje žustra rasprava oko imenovanja Zorana Krešića u UO RTV FBiH, s obzirom na njegove stavove koji već dugo prevazilaze granice profesionalnog novinarstva i prelaze u političku sferu blisku HDZ-u. Mnogi ovaj prijedlog vide kao političku nagradu za dugogodišnju lojalnost toj stranci.
U konačnici, predstojeća sjednica mogla bi imati dalekosežne posljedice. Naizgled tehnička pitanja izbora i imenovanja kriju duboko ukorijenjene političke kalkulacije. Ukoliko se ostvari plan o imenovanju Monike Mijić, to bi moglo značiti jačanje uticaja HDZ-a BiH unutar pravosuđa, dok bi njeno protivljenje nekim ključnim presudama moglo dodatno narušiti povjerenje javnosti u nezavisnost i funkcionalnost institucija.
Jasno je da se ne radi samo o kadrovskim rješenjima, već o sistemskoj borbi za kontrolu nad ključnim stubovima vlasti. Odluke koje budu donesene na ovoj sjednici imaće dugoročne posljedice za pravni poredak i međunacionalne odnose unutar Federacije BiH.
