U Bosni i Hercegovini politička situacija već neko vrijeme izaziva ozbiljne tenzije, a mediji i političari iz različitih stranaka pokušavaju pronaći izlaz iz trenutne krize. Večernji list, u članku Zorana Krešića, predlaže dijalog svih strana kao jedini pravi način za rješavanje problema u zemlji. Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada se raspravlja o mogućnosti rekonstrukcije Vijeća ministara BiH, dok političari iz Sarajeva ne nude konkretna rješenja za izlaz iz zastoja.
Kako se navodi u tekstu, iz Sarajeva se sve više pokušava izbaciti SNSD Milorada Dodika iz vlasti, no takav potez, smatraju analitičari, bio bi vrlo teško izvediv bez potrebnih izmjena zakona i Ustava BiH. Ove promjene, međutim, ne bi bile moguće bez šire političke podrške i konsenzusa drugih političkih stranaka. Trenutno, SNSD, iako suočen s brojnim političkim kritikama, drži ključne pozicije, među kojima su ministarstva financija i vanjske trgovine. Smjena njihovih ministara bila bi moguća samo uz uvjete koji se čine teško ostvarivima, jer bi bilo nužno dobiti suglasnost svih stranaka koje sudjeluju u vlasti.
Ustav Bosne i Hercegovine jasno propisuje način smjene ministara, te je za tu odluku potrebna potvrda u Domu naroda. No, u trenutnoj političkoj situaciji, kada Parlament BiH ne može zasjedati zbog nedostatka kvoruma, jer nijedan klub naroda ne može ispuniti uvjet tročlanosti svojih izaslanika, smjena ministara postaje praktično nemoguća. Ovaj politički problem usmjerava pažnju na činjenicu da se smjene u vlasti mogu dogoditi samo uz određeni konsenzus i proceduralnu podršku, a ne jednostavno kroz političke pritiske.
S obzirom na ove prepreke, neki politički krugovi sve više razmatraju scenarij u kojem bi visoki predstavnik mogao intervenirati i privremeno zamrznuti važenje Ustava BiH na jedan dan. Ova opcija, iako rijetko spominjana, nosi velike politčke rizike. Naime, takav potez mogao bi otvoriti prostor za tumačenje da visoki predstavnik ima pravo rušiti ustavni poredak zemlje prema vlastitoj volji, što bi moglo postaviti opasne presedane za buduće političke odluke.
Pitanje smjene vlasti i političkog rasporeda je dodatno komplicirano jer bi, u slučaju ostavke predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, Borjane Krišto, cijeli saziv vlade pao. Ovakav scenarij mogao bi dodatno pogoršati političku stabilnost zemlje jer bi, prema važećim procedurama, sudjelovanje Hrvata u novom sazivu zavisilo od stava Željka Komšića, što bi moglo izazvati nove političke nesuglasice.
Na kraju, zaključak koji Večernji list donosi jest da isključivanje važnih političkih aktera, poput SNSD-a, bez ikakvog zakonskog temelja, ne bi samo produbilo krizu, već bi moglo stvoriti daljnje podjele unutar zemlje. Dijalog i komunikacija među svim političkim akterima smatraju se neophodnim za izgradnju temelja političke stabilnosti i ostvarivanje europskih integracija. Samo kroz otvoren razgovor i konsenzus moguće je pronaći održivo rješenje koje bi omogućilo Bosni i Hercegovini napredovanje ka dugoročnoj političkoj i društvenoj stabilnosti.
U kontekstu trenutnih političkih pregovora, dijalog svih strana postaje ključan kako bi se riješila zategnuta situacija u Bosni i Hercegovini. Iako se čini da je najizvjesniji put smanjenja političkih nesuglasica kroz konsenzus i međusobno prihvaćanje stavova, proces rekonstrukcije Vijeća ministara BiH nije nimalo jednostavan. Unatoč željama određenih političkih lidera u Sarajevu, uključujući one koji žele smijeniti SNSD i njegove ministre, postoje ozbiljni pravni i proceduralni problemi koji otežavaju takve pokušaje. Također, nesigurnost i slabost u parlamentarnoj dinamici, uz nemogućnost postizanja kvoruma zbog neispunjene tročlanosti izaslanika naroda, čine smjenu ključnih ministara gotovo nemogućom. Ova politička paraliza stvara zastoje u važnim državnim funkcijama, usmjeravajući pozornost na potrebu za pravovremenim i efikasnim rješenjima koja bi mogla osigurati da Bosna i Hercegovina ne ostane zarobljena u političkoj krizi.
Iako visoki predstavnik ima određena ovlaštenja za interveniranje u političke procese, njegova uloga u Bosni i Hercegovini je predmet mnogih kontroverzi. Zamišljeno zamrzavanje Ustava BiH na jedan dan, kao privremeni potez u smjeni SNSD-ovih ministara, izaziva ozbiljne bojazni među političkim analitičarima. Takav korak mogao bi dovesti do opasnih dugoročnih posljedica, jer bi omogućio presedane u političkoj praksi koji bi se mogli koristiti u budućnosti za zaduživanje veće moći međunarodnih institucija u unutrašnje poslove zemlje. Uzimajući u obzir već postojeće tenzije među političkim liderima, posebno između etničkih stranaka, bilo kakav pokušaj prekomjernog uplitanja viskog predstavnika mogao bi dodatno pogoršati situaciju. S obzirom na to, politika dijaloga postaje sve važnija kao jedini mogući način za prevladavanje nesuglasica, jer bi se time osigurala ravnoteža moći među političkim akterima, čime bi se izbjegla opasnost od destabilizacije zemlje.
