Stanje deminera u Republici Srpskoj: Rizici, plate i političke tenzije
U Republici Srpskoj, demineri se suočavaju s brojnim izazovima u svom radu, koji uključuju ne samo opasnosti koje donose mina i eksplozivna sredstva, već i nezadovoljavajuće plate i nedostatak podrške institucija. Prema riječima Bože Marića, predsjednika Sindikata uprave RS, njihova situacija postaje sve teža, dok se istovremeno u Civilnoj zaštiti stvara mreža partijskih uhljeba koji uživaju privilegije većih plata. U ovom članku, istražujemo složenu stvarnost deminera, njihove izazove i političku pozadinu koja oblikuje njihovu sudbinu.
Mnogi demineri, koji svakodnevno rizikuju svoje živote kako bi očistili minska polja i omogućili sigurnost za građane, smatraju da su njihovi napori nedovoljno priznati. Nedavno je, naime, Marić istakao da su demineri dobili simbolično povećanje plate od samo 1%, što iznosi oko 15 KM mjesečno. U trenutku kada se suočavaju s rizicima po vlastiti život, ovakvo povećanje doživljavaju kao poražavajuće i uvredljivo. “S obzirom na to da se svakodnevno suočavaju s mogućim eksplozijama, očekivali bismo daleko veće uvažavanje i nadoknadu za njihov rad”, naglašava Marić, ističući kako su plate deminera često jedva iznad minimalne.
Politička pozadina i nepravde
Marić se također osvrnuo na to kako je direktor Republičke uprave civilne zaštite, Boris Trninić, politički kadar koji je u svom poslu postavio mrežu partijskih uhljeba. “Trninić, kao porodični nasljednik bivšeg ministra, predstavlja primjer kako se javna uprava pretvorila u alat političkih interesa”, dodao je. Prema Marićevim riječima, kroz akt o procjeni rizika, Trninić je omogućio povećanje plata za sve zaposlene u kancelarijama, dok su demineri, čiji su poslovi mnogo opasniji, ostali sa minimalnim povišicama. Ova situacija ne samo da stvara osjećaj nepravde među deminera, već i dovodi do ozbiljnih pitanja o integritetu institucija koje bi trebale brinuti o sigurnosti građana.
Dodatno, Marić ukazuje na nedosljednosti u radu Civilne zaštite. Spominje formiranje odjeljenja spasilaca u Bratuncu, gdje se, prema njegovim informacijama, ne zna koji je pravi posao tih zaposlenika, a njihove plate su veće od plata deminera. “Oni se bave paradiranjem u skupim uniformama, dok naši demineri riskiraju život i ne primaju adekvatnu naknadu”, smatra Marić. Ovo ukazuje na potrebu za transparentnošću u radu javnih institucija i preispitivanje prioriteta u raspodjeli budžeta.
Problemi s prekovremenim radom
Još jedan od ključnih problema o kojima Marić govori je i to kako demineri nisu plaćeni za svoj prekovremeni rad. Iako su angažovani da podignu ostatke tijela poginulog mladića iz minske oblasti, za taj rad nisu primili nikakvu naknadu. “Glavna služba za reviziju izjavila je da Republička uprava civilne zaštite ne može raditi prekovremeno jer je to organ uprave koji mora imati radno vrijeme”, ističe Marić, naglašavajući kako je ova situacija neprihvatljiva. Ovakve izjave dodatno pogoršavaju stanje deminera, koji se suočavaju s ozbiljnim fizičkim i emocionalnim stresom, a ne primaju adekvatnu kompenzaciju za svoj trud.
Osim toga, Marić naglašava da se demineri suočavaju s materijalnim teškoćama jer im je mjesečna plata između 1.400 i 1.500 KM, što je blizu minimalne plate. “S obzirom na sve to, postavljam pitanje ko će se i dalje odlučiti rizikovati život za takve naknade, kada već postoje ponude iz Ukrajine koje nude mnogo veće plate”, dodaje Marić, ukazujući na opasnost od gubitka stručnjaka u ovom području. Razgovori o boljim uslovima rada i plaćama postali su urgentna tema, jer se demineri suočavaju s mogućnošću odlaska u inostranstvo, gdje bi mogli ostvariti bolje finansijske uslove i sigurnost.
Pogled u budućnost: Šta donosi naredni period?
Na kraju, Marić ističe kako bi nadolazeći sastanak s premijerom Savom Minićem mogao otvoriti “Pandorinu kutiju” stanja u Civilnoj zaštiti. “Planiram ga upoznati sa svim ovim problemima i zatražiti da preispita poslovanje Republičke uprave civilne zaštite”, kaže Marić. Njegovo očekivanje je da će premijer prepoznati ozbiljnost situacije i da će se nešto promijeniti nabolje za deminere, koji su ključna karika u obezbjeđivanju sigurnosti stanovništva. Ova situacija predstavlja izazov ne samo za demine, već i za cijelo društvo, koje zavisi od njihove hrabrosti i stručnosti.
Budućnost deminera u Republici Srpskoj zavisi od spremnosti vlasti da prepoznaju njihov značaj i pruže adekvatne uslove za rad. Bez obzira na trenutne izazove, demineri ostaju hrabri i odlučni da nastave svoj posao, ali je neophodno da se njihovi napori prepoznaju i nagrade kako bi se očuvala sigurnost svih građana. U tom smislu, potrebno je da se uspostavi dijalog između deminera i vlasti, čime bi se osiguralo da se svi relevantni problemi u sektoru civilne zaštite adekvatno adresiraju. Samo kroz zajednički trud i posvećenost može se stvoriti sistem koji će cijeniti i nagrađivati rad deminera, istovremeno povećavajući sigurnost i kvalitet života u Republici Srpskoj.
